Smrtonosni bolidi u centu Berlina

Kurfürstendamm u centru Berlina. Razmrskani automobilski dijelovi su se razletjeli u krugu od više od 100 metara. Jedan manji automobil se u ponedjeljak navečer prevrnuo više puta nakon sudara s jednim BMW-om koji je velikom brzinom dolazio iz suprotnog smjera. U manjem vozilu se nalazila jedna žena, zajedno s njezinom 17-godišnjom kćerkom. Njih dvije su teško ozlijeđene u prometnoj nesreći, životi su im u opasnosti.

Uzrok je ponovno bila ilegalna auto-utrka u glavnom gradu Njemačke. Sudeći po izvještajima s lica mjesta, u toj utrci su sudjelovala najmanje tri vozila, vozači ostalih „bolida“ su pobjegli s poprišta nezgode. Dijelovi vozila koji su sudjelovali u nesreći pogodili su i dvoje prolaznika, te ih lakše ozlijedili. Ovo je samo još jedna tragična epizoda iz mnoštva sličnih događaja u njemačkim gradovima u proteklim mjesecima i godinama.

Omiljene i ilegalne

Kurfürstendamm je najpoznatija ulica za šoping u Berlinu. Nalazi se u samom centru i često ju se zlorabi kao ilegalnu auto-pistu. Već 2016. se u toj ulici dogodila teška prometna nesreća, odnosno sudar jedne „jurilice“ s terenskim vozilom. 69-godišnji vozač terenca je tada preminuo na mjestu nesreće, u svom vozilu. Vozilo koje je skrivilo nesreću kretalo se brzinom od više od 160 kilometara na sat – na mjestu gdje maksimalna dozvoljena brzina iznosi samo 50 km/h. U tom automobilu su se nalazile dvije osobe. U sudskom postupku su oba muškarca proglašena krivima i kažnjeni su doživotnom zatvorskom kaznom. Bio je to prvi put u Njemačkoj da osobe koje voze prebrzo i pritom skrive nesreću sa smrtonosnim posljedicama budu osuđene zbog – ubojstva.

Nico Klassen, koji je i sam ranije sudjelovao u ilegalnim auto-utrkama, ne vjeruje da će rigoroznije kazne utjecati na smanjenje broja opasnih utrka po gradovima.  U intervjuu za list Berliner Zeitung on je prošle godine rekao: „Ti ljudi su uvjereni da su oni najbolji vozači, da su savršeni vozači kojima se jednostavno ne može dogoditi neka nesreća, a pogotovo ne sudar sa smrtonosnim posljedicama." Oni su ovisni o utrkama, dodao je.

Kada netko posjeduje vlastiti automobil, vozilo je u većini slučajeva dio identiteta vozača kao „pilota“, često se standardnu verziju dodatno „nabrije“ skupim dijelovima kako bi auto bio brži, moćniji . Do sada se zapljena tih „nabrijanih“ bolida pokazalo kao dugoročno najučinkovitija kazna. U većini slučajeva to ipak ne ide, jer vozilo ne pripada počiniteljima – oni su ga samo posudili.

Jedna od standardnih kazni je oduzimanje vozačke dozvole tim ljudima. Ali nakon što prođe određeno vrijeme, oni mogu podnijeti zahtjev za izdavanjem nove.

Porast broja nesreća u Njemačkoj

Već godinama se Njemačka bori protiv porasta broja ilegalnih automobilskih utrka, koje se često održavaju na gradskim ulicama. U 2019. je zabilježeno 700 slučajeva više nego godinu dana ranije. Kontinuirano raste i broj nesreća. Među ljubiteljima brzine je posebno omiljen Berlin. Statistički gledano, u Berlinu se svaki dan otvara novi kazneni postupak zbog ilegalnih auto-utrka.

Način na koji se te utrke održavaju se promijenio tijekom proteklih godina. Ranije su se utrke planirale tjednim ili mjesecima unaprijed. I onda su se na određeni datum na licu mjestu okupljali domaći i vozači iz inozemstva kako bi odmjerili snage u izravnom duelu.

Danas se radi uglavnom o spontanim, kratkoročno dogovorenim utrkama ili slučajnim susretima. Zna se dogoditi i da se vozači utrkuju sami protiv sebe – i pokušavaju pritom oboriti vlastiti „rekord“, odnosno u određenom vremenskom razdoblju savladati neku dionicu.

Mladi vozači s puno adrenalina u krvi

85% sudionika ilegalnih utrka su muškarci, u pravilu stari između 18 i 25 godina. Za njih je automobil statusni simbol. Oni su u potrazi za uzbuđenjem i žele dokazati da su bolji vozači od drugih ljudi.
Nakon što je upravo u jednoj takvoj ilegalnoj utrci izgubio prijatelja, Nico Klassen je počeo organizirati legalne utrke kako bi „hobi-pilotima“ ponudio sigurniju alternativu. Slične metode se s dobrim rezultatima već primjenjuju u brojnim drugim zemljama, na primjer u Rusiji, Dubaiju i SAD-u. Tamo je broj ilegalnih utrka po gradovima u međuvremenu pao.

U Europskoj uniji je usvojeno pravilo po kojem se od 2022. u sve nove automobile mora ugraditi kontrolne sustave poput automatskog ograničavanja brzine. Ukoliko vozač ne reagira na upozorenje, sustav jednostavno sam od sebe usporava vozilo.

Od 2017. u Njemačkoj se ilegalne auto-utrke tretira kao kazneno djelo, a ne više kao prekršaj. Za njih su predviđene zatvorske kazne u trajanju od maksimalno deset godina. Obzirom na porast broja utrka na njemačkim cestama, čini se da je to ipak preblaga kazna koja nije polučila očekivani rezultat.