Snažna njemačka potpora Hrvatskoj

Podaci hrvatskoga Zavoda za statistiku potvrđuju da Hrvatska ima negativnu razmjenu robe s Njemačkom. Da je njezin izvoz daleko manji od uvoza, vidljivo je i na temelju statistike robne razmjene s Njemačkom proteklih godina. 1998. godine Hrvatska je u Njemačku izvezla robu u vrijednosti od 767 milijuna američkih dolara, a uvezla duplo više (1.616 milijuna američkih dolara). Prije početka svjetske gospodarske krize 2008. izvezla je robu vrijednu 1.518 milijuna američkih dolara, a uvezla 4.116 milijuna američkih dolara. Uvoz iz Njemačke je tijekom krize u prošloj godini umanjen za oko 40 posto, a izvoz iz Hrvatske u Njemačku bio je manji za 370 milijuna dolara. Hrvatska iz Njemačke najviše uvozi tehničke proizvode, motorna vozila i lijekove, a izvozi sjedala, turbo-mlazne motore, obuću i tekstil.

”U Hrvatsku stižu velika njemačka gospodarska imena”

Nakon hrvatsko-njemačkoga gospodarskog foruma, održanog 15. i 16. lipnja u Zagrebu, koji je okupio više od 350 sudionika iz političkog i gospodarskog života dvije zemlje, hrvatskoj vladi proslijeđena je lista sa konkretnim prijedlozima njemačkih poduzetnika za investicije na hrvatsko tržište. Rainer Lindner, izvršni direktor Odbora njemačkoga gospodarstva za istočnu Europu je izjavio: ”Imamo velika njemačka imena, tržišne lidere u području tranzitnog, željezničkog i zračnog prometa. Imamo i manje poduzetnike koji se bave pitanjima ekološke prerade vode i razvoja regionalne infrastrukture u području poljoprivrede. Za suradnju sa Hrvatskom zainteresirani su i veliki igrači iz područja energetike. Imamo i ponuda jednog velikog njemačkog elektro i tehnološkog koncerna koji bi proizvodio željeznička vozila, ali i signalne i sigurnosne sisteme za Zagrebački kolodvor.”

“Hrvatska postaje transparentnija i kooperativnija”

U Odboru njemačkoga gospodarstva za istočnu Europu, ali i u Hrvatskom gospodarskom savezu Njemačke nisu mogli dati informaciju o ukupnom iznosu budućih investicija, niti su javno objavili imena potencijalnih njemačkih investitora. Proces predstavljanja njemačkih prijedloga i ponuda hrvatskoj strani još traje, a o pojedinostima bi javnost mogla saznati nakon što savezni ministar Brüderle danas i sutra (17. i 18.11.) obavi službene razgovore s predsjednikom Ivom Josipovićem, premijerkom Jadrankom Kosor i ministrom Đurom Popijačem. Direktor Odbora Rainer Lindner ocijenio je da su uvjeti za strana ulaganja u Hrvatskoj vidno poboljšani, iako se zemlja i dalje bori s posljedicama globalne krize. ”Primjećujemo spremnost hrvatske strane da raspisuje ponude uz veću transparentnost. Spremniji su i za razgovore u slučajevima odštete. Otvoreniji su i za suradnju na području obrambene industrije, zračnog prometa, prerade vode, gradnje kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda. Sve su to područja na kojima su do sada dominirali domaći ponuđači.“

”Najbolji stručni kadar u regiji”

Njemačke poduzetnike uz onaj poznati problem korupcije i komplicirane birokracije, brine i pitanje može li Hrvatska ponuditi dovoljno stručnoga kadra i specijalista koji bi bili u stanju odgovoriti na njihove potrebe i zahtjeve. Savjetnik Hrvatskoga gospodarskog saveza Njemačke Gordan Čičković misli da nema razloga za zabrinutost: ”S tim se ne mogu nikako složiti. Hrvatski gospodarski savez radi na toj edukaciji i to je posebno polje djelovanja. Nismo nigdje mogli prepoznati da tu ne postoje profesionalni kadrovi. Naprotiv, u odnosu na regiju, mislim da posjedujemo najbolji stručni kadar. Kada se radi o specijalistima, Hrvatska nije restriktivna država, tako da će ona uvijek dozvoliti da se izvana dovedu i zaposle radnici i namještenici. Tu ne postoje nikakve prepreke.“

Čičković objašnjava da Hrvatska, kao zemlja u tranziciji, po svojoj strukturi nije toliko loša kao što se o njoj priča. Problem je u mentalitetu ljudi koji je ostao iz stare socijalističke strukture vlasti. Međutim, i taj problem će vremenom biti prebrođen uz pomoć modernog sustava informiranja javnosti, poručuje Čičković.

Autorica: Selma Filipović

Odg. urednik: Anto Janković