Srbija pokazala koliko drži do ljudskih prava

DW: Srbija je isporučila Kurda Cevdeta Ayaza (naslovna fotografija) Turskoj unatoč odluci UN-ovog Odbora protiv mučenja. Što Vam to govori?

Milan Antonijević: Treba imati u vidu da je Odbor jasno obrazložio odluku da se s izručenjem sačeka do konačne odluke Odbora i da se preispitaju sve okolnosti zbog velikog broja slučajeva kada se nakon izručenja ljudi u Tursku bilježi nešto što se može okarakterizirati kao mučenje. Ovakvo ponašanje Srbije začuđuje jer odluke UN-a, koliko god one bile preporuke, imaju toliku pravnu snagu da ih se pridržavaju sve države koje drže do sebe i poštuju ljudska prava. U ovom slučaju je Srbija odluku prekršila – vidjet ćemo kakve će biti posljedice – i nije poslala poruku da je poštovanje ljudskih prava prioritet.

Kako Vam zvuči objašnjenje da pismo Odbora nije stiglo na vrijeme? Svi smo vidjeli da je pismo datirano 11. prosinca, dakle tri dana prije odluke Apelacijskog suda u Novom Sadu, pa samim time i prije nego što je ministrica pravde Nela Kuburović potpisala konačnu odluku.

Zaista nema jasnog obrazloženja. Mislimo da je dokument bio poznat Ministarstvu u trenutku donošenja odluke i da su se o njega oglušili. Drugo, i prije provedbe odluke možete ju poništiti. Nije se moralo ići do kraja s postupkom već se sve moglo ponovo razmotriti i donijeti drugačiju odluku u skladu sa zahtjevom UN-a. Srbija je prekršila sve što je dobra praksa, a poslala je i jasan signal kako država namjerava postupati.

Puno se govori o pismu za koje ste rekli da se može smatrati preporukom, ali već deset godina postoji i presuda Europskog suda za ljudska prava da je Ayaz u Turskoj pod batinama priznao ono što mu se stavlja na teret. I po srpskim zakonima su takva priznanja ništavna. Kako je moguće da je onda odluka ovakva?

To govori da u Srbiji nije sve uzeto u obzir – odluka Europskog suda je potpuno zanemarena od strane sudaca i Ministarstva pravde. Očekujemo da se i Europski sud oglasi s obzirom da je od njih traženo da donesu privremenu mjeru. Ali ono što je učinjeno je učinjeno. Sudbina izručenoga mora se dalje pratiti od strane Srbije i UN-a. Ukoliko mu se bilo što dogodi, bojim se da vrlo jasno znamo tko je odgovoran.

Mnogi su brzi u ocjeni da je to politički ustupak Turskoj.

Sigurno u ovakvim slučajevima ima politike. Turska je sve učinila da se njen državljanin izruči. Vjerujem da je to mogao biti dio dogovora, ne znam na kojoj razini. Pokušat ćemo prikupiti što više informacija kako bi domaća i međunarodna javnost bile adekvatno informirane. Kolege iz Beogradskog centra za ljudska prava su i u ponedjeljak na aerodromu dobile netočnu informaciju, rečeno im je da njihov klijent nije u avionu. Nadam se da će ovo biti dovoljno upozorenje za Srbiju ubuduće. Pratit ćemo sada sudbinu ovog čovjeka čija su ljudska prava ranije bila ugrožena, a mogu opet biti ugrožena i to direktnom krivicom Srbije.

Rekli ste da Srbiji prijete moguće konsekvence, moguć je proces pred Odborom UN-a. Što još?

Ovo će se zasigurno naći u izvještajima samog Odbora protiv mučenja. Srbija je u procesu preispitivanja u sklopu univerzalnog periodičnog pregleda UN-a o stanju ljudskih prava. UN je tijelo koje može donositi određene rezolucije. Ne vjerujem da će ocjena biti preoštra, ali ostaje negativna ocjena i na razini UN-a i na razini EU-a koji radi na izvještaju o napretku. Ona također može sadržati ovakve elemente.

Pravnik Milan Antonijević (1975.) je direktor Komiteta pravnika za ljudska prava (Yucom) i predaje u Školi ljudskih prva Beogradskog centra za ljudska prava.