Srbija: Podrška Ukrajini bez osude Rusije

Tek nakon treće sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost Srbije, predsjednik Aleksandar Vučić je priopćio zvanični stav države o ukrajinskoj krizi. Ključna poruka je bila to da Srbija „smatra pogrešnim kršenje teritorijalnog integriteta bilo koje zemlje, pa i Ukrajine“.

Kada je riječ o sankcijama Rusiji, na što je Europska unija pozvala i kandidate za članstvo, ističe se da će se „Srbija prilikom razmatranja potrebe da se uvedu sankcije, uključujući i Rusiju, voditi isključivo svojim interesima. Srbija je osjetila sankcije i smatra da joj nije u interesu da uvodi sankcije bilo kojoj državi“.

Tako je prekinuta šutnja i svojevrsna Vučićeva kupovina vremena, zbog koje je Srbija ostala posljednja država Europe koja se izjasnila o ukrajinskoj krizi.

U tom stavu nigdje se eksplicitno ne spominje ruski napad, niti se osuđuje ta invazija. Sve je svedeno na formulaciju da je pogrešno kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine.

„Negativan bod“ u Europi

„Ovaj stav je maksimum, koji je Srbija inače izrazila i nakon aneksije Krima 2014 godine“, kaže za DW vanjskopolitički komentator Boško Jakšić. „Ali, ostavlja loš dojam i ugrožava europski put Srbije to što nije bilo snage da se osudi ruska agresija na Ukrajinu, već je upotrijebljena blaga formulacija da je pogrešno kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine, što nije jasna i nedvosmislena osuda."

Aleksandar Vučić je više puta napomenuo da je doživio velike i neskrivene pritiske, te da Srbija želi u EU, ali da neće srljati u neprijateljstva zato što to netko od nje traži. Osnovni problem je sada kako će srpski stav biti ocijenjen u zapadnim glavnim gradovima.

U petak je više njemačkih političara, uključujući i šefa vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Michaela Rota, pozvalo Srbiju da jasno osudi ruski napad. „Ekvidistancija nije opcija, predsjedniče Vučiću! Srbija se sada mora jasno opredijeliti“, napisao je ovaj socijaldemokratski političar na Twitteru.

Boško Jakšić smatra da je „prošlo vrijeme Angele Merkel“ kada se neopredijeljenost čitala blagonaklono. „Mislim da će ovo biti zabilježeno Vučiću i Srbiji kao negativan bod. Srbija je imala priliku da se ovim povodom približi EU-u, nije ju iskoristila, i vidlet ćemo koju cijenu će zbog toga plaćati.“

Novo trik pitanje za opoziciju?

Kada je riječ o sankcijama Rusiji, Aleksandar Vučić je pokušao akrobatski skrenuti temu, rekavši da je predsjednik Srbije još samo nekoliko dana. „Imat ćete priliku glasati za nekog drugog tko će odmah uvesti sankcije Rusiji“, rekao je Vučić, i tako i ovo pitanje postavio u središte predizborne kampanje.

Moguće je očekivati da će ovo biti dodatno trik-pitanje za oporbene kandidate u predstojećoj kampanji, uz pitanje Kosova, NATO-a i Srebrenice.

„Činjenica je da je Srbija sebe dovela u izuzetnu energetsku zavisnost od Rusije i da nema puno izbora. Taj dio oko sankcija djeluje najracionalnije i najuvjerljivije od svega što smo dosada čuli“, kaže Jakšić za DW.

Oporbeni kandidat za predsjednika Zdravko Ponoš u izjavi za DW kaže da „Srbija treba prije svega insistirati na poštivanju međunarodnog prave jer je prošla kroz traumu 1999. i val priznanja jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova“.

„Doživjeli smo i traumu bombardiranja civilnih ciljeva, rušenja mostova, gađanja zgrade RTS-a, i vidjeli smo klaster-bombe.... ako itko to razumije, mi razumijemo, i trebamo pozivati na mirno rješavanje sukoba“, dodao je Ponoš.

Kaže da sankcije načelno odbija: „Sa sankcijama smo također imali traumatično iskustvo devedesetih. One su navodno bile fokusirane na obaranje režima Slobodana Miloševića, a pogodile su narod jer cijenu sankcija uvijek plaća obično stanovništvo.“

Oporba je različito reagirala

Dok u Stranci slobode i pravde priopćavaju da Srbija „treba podržati teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, kao i svake druge članice UN-a“, predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac je na Twitteru napisao: „Osuđujemo flagrantno kršenje Međunarodnog prava i solidariziramo se s građanima Ukrajine."

Čelnik SDS-a, Boris Tadić, izjavio je „da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu. Srbija ne može podržati priznanje Donjecka i Luganjska, jer je to suprotno njenim interesima zbog Kosova i Metohije."

Koalicija „Moramo", koju čine Ne davimo Beograd, Akcija Nebojše Zelenovića, te Ekološki ustanak, izrazila je solidarnost s građanima Ukrajine i pozvala na zaustavljanje vojne intervencije.

Predsjednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić ocijenio je za RTS „da se Srbija ne smije pridružiti raznim osudama i sankcijama Rusiji, jer zemlje koje traže to od Srbije nisu pomogle 1999. godine kada je Srbija bombardirana“.

Miloš Jovanović iz Koalicije NADA se založio za slično, dok je koalicija oko Dveri zatražila od predsjednika Srbije da nikako ne podlegne pritiscima i ne uvodi nikakve sankcije Rusiji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu