Srbija: Sve više mladih odustaje od izbora

Amelia Stakić i Srđan Gaković ove godine su prvi put u poštanski sandučić dobili poziv za glasovanje – i oboje planiraju iskoristiti svoje glasačko pravo. „Izaći ću na izbore, ali uglavnom ne razmišljam puno o tome i malo pratim politiku, skoro nikako“, kaže Srđan za DW.

Za razliku od njega, Amelia pomno prati političku scenu Srbije i od predstojećih izbora očekuje promjenu. „Ja sam uvijek optimistična i imam dosta ljudi u svom okruženju koji su takođe napunili 18 godina i prvi put izlaze na izbore, pa me pitaju za savjet, za koga bi trebalo glasovati“, priča Amelia.

Oboje se, međutim, slažu oko toga da ni izbori, ni politika uopće, nisu tema među njihovim vršnjacima. U školi se o izbornom procesu stidljivo govori tek na satovima sociologije, a aktualne političke teme su zabranjene, pa se na izborima opredjeljuju uglavnom na temelju onoga što im kaže obitelj.

Statistika ne obećava

Parlamentarni, predsjednički i lokalni izbori u Srbiji održavaju se ove nedelje, 3. travnja. Istraživanje Nacionalne koalicije za decentralizaciju pokazuje da s približavanjem izbora, zanimanje među mladima opada, i to posebno među učenicima i studentima. Čak 63 posto njih izjasnilo se daneće izaći na izbore u nedjelju.

Takve prognoze potvrđuju i istraživanja Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS), koje pokazuje da manje od trećine mladih redovno glasuje, dok čak 40 posto nikada nije ubacilo listić u glasačku kutiju.

„Svaka druga mlada osoba smatra da nema za koga glasovati. Oni ne vjeruju nijednom političaru ni političarki, u kampanjama nisu zastupljene teme koje su im važne, niti je način komunikacije prilagođen, jer sve su to floskule i kratkoročna obećanja, za koje su mladi svjesni da im neće promijeniti život“, objašnjava Jovana Božičković iz Upravnog odbora KOMS-a.

Na pasivnost u izbornom procesu utječe i uvjerenje čak 85 posto mladih da ne mogu utjecati na donošenje odluka, ali i stav 77 posto njih da izbori nisu fer. Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Dušan Spasojević napominje da ne bi trebalo potcijeniti ni uticaj stare devize da je politika prljav posao.

„Postoji jedna vrsta društveno poželjnog odgovora da je politika nešto loše, nešto što je udaljeno od nas i vjerojatno ni u jednom dijelu društva ne bi mogli naći ljude koji bi bili osobito uvjereni u to da nešto mogu promijeniti“, dodaje Spasojević.

Poruke su uvredljive

U pokušaju da mlade ipak informiraju o tome što im stranke nude na ovim izborima, 50 istraživača KOMS-a svakodnevno prati poruke izrečene u predizbornoj kampanji. Jedna od istraživačica, Anđelija Stanimirović, za DW kaže kako je njihov glavni zaključak da se politički akteri u cjelini nedovoljno obraćaju mladima i da su poruke koje im šalju vrlo slične.

„Mladima se najviše obraća lista Dveri i POKS-a i oni su zapravo zasnovali svoju kampanju na komunikaciji s mladima, dok ostale liste nisu imale mlade u svom fokusu", kaže Stanimirović za DW. „Neke od tema koje su se najviše provlačile su odlazak mladih iz države, nemogućnost zaposlenja bez stranačke knjižice, pad nataliteta i kritika mjera Vlade Srbije za povećanje nataliteta, ali u okviru tih poruka stranke nisu nudile konkretne mjere."

Konkretne mjere koje su najviše odjeknule u javnosti je direktna novčana pomoć mladima, koja je prvo stigla zvanično od države, a potom je vladajuća koalicija obećala još 100 eura nakon izbora, da bi 250 eura na kraju obećao i kandidat Srpske desnice Miša Vacić.

„Same te ponude dosta vrijeđaju mlade i stranke su shvatile da ih takve poruke više odbijaju nego što su djelotvorne, tako da se to nije dalje provlačilo u kampanji. Više su druge koalicije, koje nisu imale takve ponude, koristile to kako bi kritizirale koalicije koje su nudile novčanu pomoć“, objašnjava Stanimirović.

Politika ne, ali aktivizam ipak da

Uobičajena pesimistična statistika o mladima koji su nezainteresirani za politiku, međutim, prikriva činjenicu da su mimo izbora mladi itekako uključeni u razne oblike društveno-političkog aktivizma, da budno prate politička dešavanja te da su spremni na njih reagirati.

Tome u prilog najbolje svjedoče brojni prosvijedi koji se u Srbiji održavaju posljednjih godina, a koje su iniciirali upravo mladi – od takozvanih studentskih protesta nakon predsjedničkih izbora 2017. godine, preko prosvijeda pod nazivom „1 od 5 milijuna“, blokada zbog slučaja doktorata Siniše Malog, sve do ekoloških prosvijeda krajem prošle godine.

„Mi najčešće gledamo izbore, jer oni jesu najvažniji proces, ali ne mogu se samo na temelju izbora i toga što kažu ljudi u istraživanjima javnog mnijenja donositi zaključci o nekoj velikoj pasivnosti“, kaže Spasojević.

I istraživanja KOMS-a, uprkos i dalje negativnim trendovima, pokazuju blago povećanje zanimanja za politiku i politička dešavanja u odnosu na prethodne godine. „Preko 60 posto njih želi biti uključeno u donošenje odluka i mi zato smatramo da mladi ipak jesu aktivni. Problem je što ne postoje mehanizmi za njihovo uključivanje, pa oni koriste one instrumente koji su im je dostupni – javne prosvijede ili društvene mreže“, kaže Jovana Božičković iz KOMS-a.

Ko je kandidat mladih?

Paralelno s malom promjenom odnosa naspram političkih zbivanja, mijenja se i fokus zanimanja za pojedine teme. Istraživanja pokazuju da je posljednjih godina zanimanje za ekonomske i nacionalne teme, koje su dugo držale prva mjesta na listama prioriteta mladih, opalo, te da njihova mjesta zauzimaju demokracija, korupcija i životna sredina.

Ali više od konkretnih tema, mladi očekuju konkretne mjere u vezi s realnim životnim problemima. KOMS-ov foto-robot mlade osobe pokazuje da oni poslije završenog školovanja do dvije godine aktivno traže prvi posao, 60 posto njih nema nikakve prihode i do 31 godine žive u obiteljskom domu. Njih zanimaju direktne poruke u vezi s mogućnostima ekonomskog i stambenog osamostaljivanja.

„Oni žele nešto mnogo opipljivije od onoga što se dobija u svakodnevnom političkom govoru“, kaže Božičković. „Ne može nikakva jednokratna kratkoročna mjera riješiti ekonomske probleme mladih."

Ako je ipak suditi prema istraživanjima javnog mnijenja, glasovi onih koji na izbore budu izašli, neće otići velikim strankama centra. „Ono po čemu su mladi donekle različiti od ostatka društva je to da su oni koji su zainteresirani, radikalniji u svojim stavovima", naglašava poilitolog Dušan Spasojević. To, zaključuje, znači da je neka vrsta jasnog ideološkog stava, neke snažnije pozicije, lijeve ili desne, ono što lakše privlači pažnju mladih birača u Srbiji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu