Srbija – sve češće se čuje glas mladih Roma

Više od polovice Roma u Srbiji ne poznaje svoja prava niti mehanizme protiv diskriminacije, pokazalo je istraživanje „Percepcija Roma o diskriminaciji“ koje je urađeno na inicijativu Povjerenika za zaštitu ravnopravnosti u Srbiji i koje je podržala njemačka nevladina organizacija GIZ.

To za DW potvrđuje i Jelena Isaković (32), pravnica iz Kragujevca i aktivistica u pokretu Opre Roma (Gore Romi).

„Većina mojih sunarodnjaka nije upoznata sa mjerama zaštite sadržanim u Zakonu o zaštiti od diskriminacije ili s institucijom Povjerenika za zaštitu rodne ravnopravnosti, kao i Zaštitnikom prava građana.“

Emanuel Jašarević (21) iz Leskovca, član omladinskog Odbora UNICEF-a u Srbiji i također aktivist Opre Roma, kaže za DW da veliki broj Roma nije čuo za institucije koje im mogu pomoći te dodaje: „Ali također vjerujem i da postoji jedan ogroman broj Roma koji su jednostavno izgubili povjerenje u institucije."

Što je Opre Roma?

Opre Roma je nevladina organizacija osnovana 2019. kao „odgovor na izazove socijalne nejednakosti s kojima se suočava romska zajednica u Srbiji". Pokret djeluje širom Srbije, okuplja mlade Rome radi pronalaženja i jačanja istinskog romskog identiteta.

„To uključuje i rušenje podjela i predrasuda unutar same romske zajednice“, kaže jedan od osnivača Opre Roma, Stevica Nikolić (27) iz Novog Sada.

„Jesmo li zadovoljni položajem u kojem se sada nalazimo? Ne, jer smo dio šireg konteksta i nismo jedini kontrolori našeg života. Zato postoji pokret Opre Roma u Srbiji, kako bismo mi kao zajednica mogli preuzeti kontrolu nad svojim životima", kaže Nikolić i dodaje:

„Poznavanjem i razumijevanjem naše povijesti i tradicije političke emancipacije možemo napraviti bolju romsku politiku u budućnosti. U naš pokret je dobrodošao svatko tko vjeruje i podržava ideju da napredak romske zajednice znači i napredak Srbije. Ne pripadamo nijednoj političkoj stranci. Mi smo dio transnacionalne mreže romskih pokreta koji rade na građanskom sudjelovanju Roma u političkom životu širom Europe. Podržava nas Ured za Romske inicijative iz Zaklade za otvoreno društvo."

Aktivisti pokreta pokrenuli su i prvi podcast s romskom tematikom Mahala Voices. U pripremi su i četiri dokumentarna filma koji će se emitirati na društvenim mrežama pokreta krajem veljače, a teme su Romi na marginama društva.

Pomoć u sustavu obrazovanja

Zlata Ristić (28) nije na marginama društva. Živi u Beogradu i radi kao instruktorica plesa i članica je već poznate muzičke grupe Pretty loud od njezinog osnivanja. Ona u razgovoru za DW kaže da mnogo njezinih prijatelja radi u različitim romskim organizacijama i da se na taj način informira o pravima koja Romi imaju.

„Najbitnije je da ne kriju svoj romski identitet i budu ponosni na njega. Smatram da se afirmativne mjere za upis u srednje škole i na fakultete ne koriste u dovoljnoj mjeri. Mnogi mladi roditelji u okruženju u kojem živim, ne znaju za to pravo."

Zlata Ristić je istakla da romska djeca u školske klupe najčešće ne dolaze s istim početnim položajem i znanjem u odnosu na djecu iz većinske populacije. Mali broj romske djece pohađa pripremni predškolski program. Problem predstavlja i nedovoljno poznavanje srpskog jezika, kao nepovoljna materijalna situacija obitelji iz kojih dolaze.

Takozvane afirmativne mjere pomažu učenicima romske nacionalnosti da se upišu u srednju školu. Pravo na njih imaju romska djeca koja završavaju osmi razred. Za sve informacije roditelji se mogu obratiti osnovnoj školi koju dijete pohađa ili lokalnom uredu koordinatora za romska pitanja, kao i nekoj od romskih nevladinih organizacija.

A budući studenti koji žele polagati prijemni ispit po afirmativnim mjerama i tako dobiti dodatne bodove, pored regularne dokumentacije moraju fakultetu dostaviti i izjavu da su pripadnici romske nacionalne manjine.

Mladi u medijima: dominira crna kronika

No poslije završenog obrazovanja treba naći odgovarajući posao. S tim u vezi pravnica Jelena Isaković kaže: „Srbija pokušava desetljećima izvršiti inkluziju i integraciju Roma i Romkinja u svoj sistem, napori se vide i prepoznaju, ali se djelomično implementiraju. Romi i Romkinje i kada završe srednje škole i fakultete, teško pronalaze posao. Na rukovodećim mjestima nas nema."

Ali, zato Roma ima po crnim kronikama. „Mediji jako malo govore o Romima. U medijskom okruženju u Srbiji informiranost građanki i građana je problematična sama po sebi. Činjenica da se mladi ne informiraju toliko iz mainstream medija (niti im se mainstream mediji obraćaju), već prije svega informiraju se na društvenim mrežama, od svojih vršnjaka i vršnjakinja. Mladi u srpskim medijima pretežno su predstavljeni kao vulgarni, nasilni i velik dio sadržaja koji se bavi mladima čini crna kronika. Ako se i spominju mladi Romi, velika šansa je da to bude upravo u crnoj kronici“, kaže za DW Ivana Jeleča, direktorica Instituta za medije i različitosti – Zapadni Balkan koji je sudjelovao u istraživanju „Mladi u medijskom ogledalu 2021."