Startup kultura zahvatila i Hrvatsku

Mali, inovativni, spremni odgovoriti na vanjske podražaje i potrebe tržišta – to su takozvani startup projekti koji dolaze u brojnim oblicima no najčešće kao mlade tvrtke s malim temeljnim kapitalom u kojima je udruženo nekoliko suosnivača. Oni pak znaju što žele raditi, no za to im nedostaju novac i poslovne veze. Sve im to pružaju takozvani inkubatori, sastavni dio kulture startupa koja se je posljednjih godina razvila i u Hrvatskoj. Podataka o uspjesima hrvatskih projekata za sada nema, no o koliko se rizičnom poslu za osnivače i ulagače radi govori podatak da u Sjedinjenim Državama čak 9 od 10 startupova propadne u prvih četiri godina, unatoč investiranju.

Inkubatori – mjesto razvoja dobrih ideja

Jedno od mjesta na kojima se susreću mahom mladi ljudi s dobrim idejama i poduzetnici sa zavidnim iskustvom je Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) koji redovito raspisuje natječaje na kojima odabire startup projekte kojima pruža programsku i mentorsku potporu. Na njima, objasnila nam je glasnogovornica ZIP-a Tihana Marelja, pretežno pobjeđuju softverska rješenja i projekti informatičke prirode usmjereni prema cijelom svijetu budući da su „skalabilni“, a to pak znači da porast broja korisnika ne utječe bitno na troškove poslovanja.

ZIP ne zamjenjuje investitore, kaže Marelja, već mladim poduzetnicima olakšava posao osiguravajući im tehničku potporu i još više putem mentorske mreže. Naime, iza Inkubatora stoje ljudi poznati u svijetu biznisa, dok mentorsku mrežu čine brojni poduzetnici iz Hrvatske i inozemstva koji žele pomoći ljudima na pragu poslovnog uspjeha što su nekada i sami bili.

Ulagače je u Hrvatskoj teško naći, budući da za sada postoji samo grupa takozvanih Poslovnih anđela i oni su jedini koji ulažu u rizične projekte. Pri tome se nadaju da će oni na kraju postati uspješni na način, kaže naša sugovornica, da se pretvore u tvrtku koja će imati 20-30 zaposlenih, a taj bi se broj trebao povećavati.

I poznanstva su važna

Iako nije razvijan unutar ZIP-a, svemu navedenom odgovara startup projekt "Codeanywhere" splitskog poduzetnika Ivana Burazina. Riječ je o online aplikaciji koja omogućava programerima pisanje programskog koda bile gdje i to kroz običan web preglednik. Time instalacija dodatnih programa postaje nepotrebna, a programerski posao se može obavljati na svakom računalu koje ima pristup internetu.

Burazin i njegov poslovni partner Vedran Jukić su svojim projektom zainteresirali američkog ulagača od kojega su za razvoj aplikacije dobili čak 600 tisuća dolara. Kaže, to nije tipična startup priča, budući da kapital nije došao iz venture fondova koji se bave ovakvim ulaganjima. „Riječ je o tvrtki koja se bavi pružanjem web hostinga koja nas je pronašla na stranici Angel.co. Ta stranica je nešto poput Twittera ili Facebook startup projekata. Tamo se pronalaze svi startupi, inkubatori, investitori i fondovi; svi smo izlistani sa svojim profilima“, slikovito za Deutsche Welle pojašnjava Burazin.

Kako na vrijednost profila utječe broj ljudi koji ga prate, Burazin je iskoristio svoju prednost. Poznanike, koje je stekao kroz organiziranje splitske konferencije Shift, je zamolio da prate njegov projekt što se pokazalo punim pogotkom. „Sedam smo dana bili na naslovnici servisa. Jedan od brojnih koji nas je kontaktirao je bio i vlasnik spomenutog web hostinga. On je želio licencirati naš proizvod za svoje klijente. Nakon što smo mu poslali ponudu, ipak je odlučio da će investirati u nas“, prisjeća se splitski poduzetnik.

Nabaviti novac nije nemoguće

Dobiveni novac se mora trošiti strogo namjenski, a jakost kontrole troškova ovisi o pojedinačnom ulagaču. Fondovi najčešće novac isplaćuju u ratama i ako utvrde da se troši mimo dogovora, lako prekidaju financiranje. Burazin kaže da je njegov projekt prije velike investicije bio u fazi u kojoj je mogao isplaćivati osnovne plaće ulagačima. „Kako smo dobili investiciju trošimo više nego što zarađujemo. To je normalno, jer smo zaposlili četvero ljudi. Sada lansiramo nove proizvode za koje se nadamo da će višestruko povećati broj korisnika.“

Do novca se, kaže Burazin, može doći, pogotovo do prvih 100-200 tisuća kuna što je više nego dovoljno za proizvodnju funkcionalnog prototipa kroz koji će se ostvariti neki minimalni prihod i korisnička baza. „Postoje brojni inozemni fondovi u koje lako možete ući, ako već imate nešto za pokazati. Dovoljno je da dokažete da postoje korisnici koji će to koristiti i platiti“, tvrdi Burazin i dodaje da su najveće prepreke upravo u ljudima koji iz startupa žele napraviti dobar posao.

Iskusni poduzetnici otvaraju vrata mladima

Projekt "Appointment labs" još nije u fazi splitskog projekta, no njegov suosnivač Dennis Puzak kaže da je investicija na vidiku. Ukratko, riječ je o internetskom servisu putem kojega klijenti mogu rezervirati termine u raznim uslužnim salonima poput salona za masažu ili, primjerice, frizerskih salona. I "Appointment labs" možete pronaći na stranici Angel.co, a Puzak i kolege su se s njim prijavili na ZIP-ova natječaj. Inkubator im sada osigurava potrebnu tehničku podršku; od ureda preko opreme do usluga telekomunikacija.

„No tu i je i ta priča s mentorskom mrežom koju čine uhodani i iskusni poduzetnici iz raznih branši koji pomažu vrijednim iskustvima i kontaktima. Konkretno, radimo s telekomunikacijskim tvrtkama i bankama. Kada bismo im došli kao mali projekt od nekoliko ljudi, ne bi nas ozbiljno shvatili. Ali kada dođemo po preporuci mentora koji zna da smo u ZIP-u i da radimo ozbiljno, isti trenutak uspijemo dobiti sastanak“, priča nam Puzak. Sada su u finalnoj fazi pregovora s potencijalnim investitorom.

Sve je više inkubatora i stranih investitora

Testna verzija projekta je na tržištu i trenutno ga isprobava nekoliko desetaka tvrtki. Sugestije koje dobivaju od tih takozvanih beta-testera su dragocjene jer jasno usmjeravaju razvoj projekta sukladno realnim potrebama klijenata.

„Sredinom siječnja ćemo lansirati kompletan proizvod. S novcem kojeg ćemo dobiti od investitora ćemo pokrivati troškove koje ćemo imati u inicijalnom periodu; do trenutka kada zaradom budemo mogli pokrivati sve troškove. Taj period je najzahtjevniji i traži potpuni angažman“, objašnjava Puzak. Kaže, do novca za razvoj projekta nije lako doći, ali postaje sve lakše. Sve je više poduzetničkih inkubatora i stranih investitora.

Iako startup projekt u prvoj fazi zahtjeva veliku predanost, a bez financijske kompenzacije, nada se da će se u konačnici sve isplatiti. Proizvod neće prodavati sami već će im u tome pomoći telekomunikacijske tvrtke koje imaju veliki broj korisnika kojima će ponuditi i sustav za rezervaciju. „Konkretno, partner u prodaji nam je Deutsche Telekom koji posluje u pedesetak zemalja. Ako pilot program dobro prođe, priča će se širiti“, optimistično zaključuje naš sugovornik.