"Struja sigurna kao sunce na nebu"

Investitori i koncerni čiji su se predstavnici okupili u Münchenu teško se mogu nazvati tek romantičnim sanjarima. Ideju koja je već dobila ime Desertec predvodi najveći svjetski reosiguravatelj, Münchener Rück a tu je i Deutsche Bank, energetski giganti RWE i E.on kao i Siemens. Nijemci doduše prevladavaju, ali je tu i švicarski ABB kao i španjolska tvrtka za ekološku energiju, Abenoga.

Gotovo beskonačni izvor besplatne energije

Ideja je veoma jednostavna: sunce je bilo i ostalo nepresušno vrelo energije. U Europi - i osobito ovog ljeta, baš ne osjećamo previše od te energije. Ali u pustinji na sjeveru Afrike, par tisuća kilometara od Europe, u samo šest sati tamo sunce daje više energije nego što čitavo čovječanstvo potroši za godinu dana. Što je onda jednostavnije nego upravo tamo sagraditi čitav niz solarnih elektrana? I onda crpsti energiju koja je gotovo beskonačna, besplatna, ne stvara nikakav ugljični dioksid - a neki i dodaju: povrh toga otporna na teror i politička previranja.

Naravno, to će koštati - golem iznos. Spominje se iznos koji bi mogao sezati i do 400 milijardi eura u sljedećih tridesetak godina i iako su inicijatori projekta golemi koncerni, čak i njima je to mnogo. Utoliko očekuju da im se priključe i drugi investitori, ali i države. Konačno, nakon svih odluka Europske unije, ovo bi moglo biti rješenje kojim bi čitava Europa mogla pokrivati 15% svoje energije do godine 2050. Usporedbe radi: sve europske elektrane na vjetar trenutno ne pružaju niti trećinu tog iznosa. Zemlje na sjeveru Afrike bi pak gotovo potpuno pokrivale svoje energetske potrebe iz novih elektrana u Sahari.

Mnogo više pitanja nego odgovora

Mnogo više pitanja nego odgovora

U Münchenu je dogovoreno kako bi već do kraja listopada bilo osnovano zajedničko poduzeće za planiranje projekta kratkog naziva DII. Njegova zadaća bi bila u sljedeće tri godine izraditi planove prema kojima bi se mogao realizirati taj projekt.

Ali i novinari su ovog ponedjeljka ostali iznenađeni da i predstavnici ovih gigantskih koncerna imaju mnogo manje odgovora nego što otvara pitanja projekt ovakvih dimenzija.

Već na prvom i najvažnijem, nije bilo jasnog odgovora: gdje, u kojoj zemlji sjevera Afrike će se Desertec uopće početi graditi? Maroko i Tunis su doduše najbliže Europi, ali "prave" zemlje sjeverne Sahare su Alžir, Libija i donekle i Egipat. Libijski diktator Gadafi je već i do sada rado dio prihoda od svoje nafte i plina trošio na eksperimente s alternativnim izvorima energije, ali se teško može reći kako bi ovisnost o Gadafiju bila mnogo bolja od ovisnosti od vlastodržaca Bliskog istoka.

Mnogo, mnogo skuplje od već ionako skupog

I tehnološki, Desertec je odabrao konzervativno rješenje: neće se koristiti energija sunca, nego samo njegova toplina koja će se pak pretvarati u vodenu paru za pokretanje turbina. To je jeftinije rješenje od pretvaranje svjetlosti u električnu energiju i tu tehnologiju već desetljećima uspješno isprobava njemački Centar za istraživanje svemirskih i zračnih letova. Ali ako se sve zbroji, onda je i takva tehnologija skupa - mnogo skuplja nego sadašnjih, najviše 5 centi za kilovat-sat, smatra Matthias Ruchser iz njemačkog Instituta za razvojnu politiku. A to znači da će biti velikih nevolja uopće sakupiti 400 milijardi potrebnih investicija - i ovdje govorimo samo o prvim procjenama.

"To je fata-morgana"

"To je fata-morgana"

Sve u svemu, političar socijaldemokrata Hermann Scheer tvrdi: "Projekt Desertec je fata-morgana koji nije dovoljno promišljen niti politički niti gospodarski".

Uvjeren je kako će se veoma brzo ustanoviti kako taj projekt nije nikakvo "ulaganje u budućnost" nego ogromno groblje milijardi eura, dijelom i novca poreznih platiša. Povrh toga i dodaje: jesu li gospoda uopće bila u Sahari? Sada da i ne spominjemo činjenicu da je to područje veoma daleko od "otpornosti na teror" i raznih pokreta protiv kojih već godinama - na primjer Alžir vodi bitku sa neizvjesnim ishodom, Sahara ipak nije potpuno pusta. Tamo žive nomadi koji će teško biti oduševljeni da se na području koje praktično nitko ne posjeduje, odjednom pojave ograde oko pogona Europljana.

Jeste li ikad bili u Sahari?

I na kraju, priroda. Da, u Sahari sja sunce do iznemoglosti, ali i pušu vjetrovi ogromne snage, a pješčane oluje mijenjaju čitave krajolike. Što će biti kada pješčana oluja pogodi solarnu elektranu - i koliko će koštati popravak i održavanje, teško je uopće i procijeniti. Konačno, već u energetskoj krizi sedamdesetih prošlog stoljeća su Europljani maštali o suncu Sahare. Tada su ipak radije odustali od čitavog projekta.

Autor: A. Šubić (dpa/AFP/AP/Der Spiegel)

Odgovorni urednik: Anto Janković