Sudan: zašto je došlo do državnog udara?

Na putu ka demokraciji Sudan je već prešao dug put. Formirana je bila prijelazna vlada, a na dalekom, ali ne i nedostižnom horizontu, nazirali su se izbori. Ali sada je vojska izvela državni udar. Premijer Abdullah Hamduk i više ministara odvedeni su na nepoznato mjesto. Internet, mobilna i dijelovi fiksne telefonske mreže najvećim dijelom su isključeni. U zemlji je proglašeno izvanredno stanje.

Mir i sigurnost u Sudanu bili su ugroženi – tako je vojnu akciju objasnio glavni zapovjednik sudanskih oružanih snaga Abdel Fatah al Burhan. Vojska je bila prinuđena djelovati kako bi se zaštitila sigurnost zemlje. Ali, kako je najavljeno, demokratski kurs će se nastaviti, sve dok vlast ne preuzme nova, civilna vlada. Izbori bi, kako je planirano, trebali biti održani u srpnju 2023. godine.

Takve tvrdnje dovodi u pitanje Theodore Murphy, direktor programa za Afriku Europskog savjeta za vanjsku politiku (European Council on Foreign Relations). „Vojska očigledno nastoji verbalno donekle izgladiti svoj postupak. Vodstvo je vjerojatno svjesno da je taj korak bio krajnje drastičan.“

Ono čemu se vojska očito nada jest da će tako umiriti međunarodnu zajednicu. Još u rujnu se u Sudanu dogodio pokušaj državnog udara. Političke napetosti u zemlji otada su znatno porasle.

Napetosti između civila i vojske

Puč je izveden u ključnom trenutku u procesu demokratizacije, koji je u Sudanu pokrenut prije više od dvije godine. Nakon višemjesečnih prosvjeda, u travnju 2019. godine s vlasti je otjeran predsjednik Omar al Bašir, koji je 26 godina autokratski vladao zemljom.

U složenom pregovaračkom procesu vojska i civilna oporba tada su postigle dogovor o prijelaznoj vladi. Veliki izazov tada je bio uključiti u pregovore naoružane pobunjeničke skupine i integrirati ih u državu koja je na putu ka demokraciji.

U tim razgovorima vojska i civili su predviđali prijelazni proces od 39 mjeseci. U aktualnoj fazi tog procesa vojska je zapravo trebala prepustiti civilima političko vodstvo, kaže Theodore Murphy.

Međutim, između dvije strane pojavile su se određene napetosti. Uslijedile su međusobne optužbe: zbog rastuće inflacije kao i problema s opskrbom do kojeg je došlo nakon blokade glavnih sudanskih luka na istoku zemlje.

Uz to, došlo je do porasta političkog nasilja, iako je prošle godine s pobunjeničkim skupinama sklopljen mirovni sporazum. „Zapovjedništvo vojske je u posljednje vrijeme očigledno steklo dojam da civili direktno izazivaju vojne snage", kaže Murphy.

Prosvjedi protiv puča

Civilni članovi vlade vjerojatno su svjesni da imaju podršku većeg dijela stanovništva. Još krajem prošlog tjedna stotine tisuća ljudi prosvjedovalo je na ulicama zahtijevajući nastavak procesa tranzicije. „Bio je to veliki prosvjed“, kaže za DW politička analitičarka Kholood Khair iz analitičkog centra Insight Strategy Partners u glavnom gradu Sudana, Kartumu.

I nakon državnog udara brojni građani Sudana izašli su na ulice kako bi prosvjedovali protiv preuzimanja vlasti. Prema izvještajima medija, u Kartumu su se čuli pucnji i više ljudi je ozlijeđeno. Ipak, to nije zastrašilo demonstrante. „Narod je jači (od vlade)“, skandirali su.

Međutim, ne podržavaju svi Sudanci proces tranzicije. Dijelovi naoružanih pobunjeničkih skupina više bi voljeli vojnu, nego civilnu vladu, objašnjava Theodore Murphy. „Oni smatraju da im demokratska budućnost ne ide na ruku i vjerojatno misle da im vojna diktatura nudi bolje izglede."

Vojska prati kakvo je raspoloženje stanovništva, kaže Theodore Murphy, ali i dodaje da se ona ne oslanja previše na podršku naroda, već više na susjedne zemlje, poput Egipta, koji je glavni saveznik sudanske vojske. Isto tako, oslanja se i na Ujedinjene Arapske Emirate, „državu koja je vrlo oprezna kada je riječ o demokratskim eksperimentima“, ocjenjuje Murphy. Međutim, do sada su Emirati izbjegavali u potpunosti podržati sudansku vojsku.

Uloga Zapada

U svibnju ove godine međunarodni donatori, uključujući i Njemačku, otpisali su Sudanu dug od više milijardi dolara. To je trebalo osigurati miran prelazak na demokraciju. Tim je važnije kako će se prema puču sada pozicionirati zapadne države, osobito EU, kaže Theodore Murphy.

„Ako EU sada jednoglasno i jasno poruči da su bolji odnosi sa Sudanom za nju mogući samo na osnovi demokratske tranzicije, kao i da će odnose prekinuti ako taj uvjet ne bude ispunjen, to bi definitivno moglo utjecati na vojno vodstvo."

Prve reakcije ukazuju na moguć odlučan stav. Povjerenik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell i francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražili su oslobađanje sudanskog premijera Abdullaha Hamduka.

I njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas osudio je državni udar. „Pozivam sve koji su odgovorni za sigurnost i državni poredak u Sudanu da nastave proces mirne tranzicije ka demokraciji“, poručio je Maas preko Twittera, ocijenivši da bi razlike u mišljenjima morale biti rješavane dijalogom.