Sudar Amerike i Rusije nad Sirijom

Zbog toga je ruska vlada zaustavila komunikaciju s SAD-om  i to za sve kanale koji su prvobitno bili uspostavljeni kako bi bili izbjegnuti vojni konflikti između dvije zemlje. Osim toga, iz Kremlja je stigla poruka da će ruska vojska obarati sve strane zrakoplove koji uđu u zračni prostor zapadno od Eufrata. Na to područje u Siriji pretendiraju Rusi doživljavajući ju kao svoju sferu utjecaja.

U Raki vlada Islamska država, a Demokratske snage Sirije koje se bore i protiv režima, pokušavaju povratiti taj grad u svoje ruke uz podršku međunarodnog saveza kojeg predvodi SAD. Zašto je onda sirijska vlada uopće poslala avion nad Raku?

„To je ključno pitanje u ovom incidentu", kaže Yezid Sajigh iz Carnegie centra za Bliski istok  za DW. Režim već godinama nije izveo takav potez. „Smatram" kaže Sajigh, „da Asadov režim testira svoje granice i crvene linije SAD-a i hoće li SAD reagirati kada se te linije povrede."

Korak unazad

Incident je još jednom pokazao koliko je ozbiljan postao rat za tuđe interese koji antiasadovske jedinice s podrškom SAD-a vode protiv onih koje štiti Moskva. U prvom planu je borba za budućnost Sirije. Ali i konflikt između dvije svjetske sile se stalno zaoštrava.

Proteklih tjedana jedinice SAD-a su tri puta napale vojnike odane režimu – pri čemu službeni Washington tvrde da se radi o uzvratnim napadima. Odnedavno su SAD pojačale svoju vojnu podršku svojim partnerima u Siriji kako bi potisnule IS iz Rake. Taj grad je posljednje uporište terorista u državi.

„Rizik od izbijanja konflikta između SAD i Rusije se povećao", kaže Johnatan Stevenson koji je za vrijeme predsjednika Obame bio član Vijeća SAD-a za nacionalnu sigurnost. „Vjerojatnost da dođe do direktnih sukoba između te dvije zemlje se povećala. Neki kažu da takvih sukoba već ima, jer je u posljednje vrijeme bilo više incidenata."

„To je vrlo opasna situacija", naglašava Iwan Morgan, profesor američkih studija na University College u Londonu. „Mogućnost konfrontacije se ekstremno povećala."

Aktualni konflikt je korak unazad, smatra Stefan Meister, stručnjak za Rusiju u Njemačkom društvu za vanjsku politiku. „Bilo je poboljšanja posljednjih tjedana i čak mjeseci. Komunikacija između Rusije i vojske SAD-a je bila bolja, stvorio se dojam popuštanja zategnutosti. Ovim obaranjem zrakoplova je sada sve to dovedeno u pitanje."

Crvena krpa: Iran

Ni SAD ni Rusija nisu zainteresirani za dalje pogoršavanje situacije – to naglašavaju i Stevenson i Morgan. Čelništvo SAD-a vjerojatno želi spriječiti dalju eskalaciju situacije jer bi inače u Siriju moralo poslati više kopnenih jedinica. Teško je razaznati točnu strategiju SAD-a koja bi prelazila okvire borbe protiv IS-a, kažu ova dvojica sugovornika. No, Washington ne planira raditi na promjeni režima u Siriji – bar ne sada.

I Rusija bi trebala izbjegavati zaoštravanje situacije, dodaje Stevenson. Inače bi se moglo doći do točke na kojoj se ruska vojska mora boriti na previše frontova i zbog toga ne može da držati korak sa snagom vojske SAD-a.  „U tom slučaju bi njihov blef bio raskrinkan."

Također bi sukob između SAD-a i Irana bi mogao biti škakljiv, strahuje londonski stručnjak Morgan. Iran je pored Rusije drugi važan partner sirijske vlade. Predsjednik SAD-a Donald Trump je više puta oštro napao Iran.

Sve i ako ni SAD ni Rusija ne žele direktnu konfrontaciju, mnogi „povijesni sukobi" su, prema Morganovim riječima, „u određenim trenucima ipak eskalirali". Taj strah dijeli i Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku. A stručnjak za sigurnost Stevenson dopunjava i kaže kako ga dalja neprijateljstva između Moskve i Washingtona ne bi iznenadila – prije svega ako Rusija bude zatvorila komunikacijske kanale a SAD još jače budu podržavale antiasadovske snage.