Supermarket u kojemu je sve halal

Svježe voće i povrće na ulazu, tri reda polica s rižom i lećom, umaci, konzerve, slatkiši i u stražnjem dijelu frižider s mesom i police s kruhom - supermarket "Halalkauf" na prvi pogled izgleda kao i svi ostali supermarketi. Certifikati i informacijska tabla na jednom od stupova, međutim, ukazuju da je riječ o posebnoj trgovini, trgovini u kojoj je sve "Halal - dozvoljeno i zdravo". "Halalkauf" je, naime, prvi i, kako njegova direktorica Nurten Devecioglu tvrdi, do sada jedini u Njemačkoj koji prodaje isključivo halal-proizvode, dakle, one koji su proizvedeni u skladu s pravilima Kurana. Trgovina je otvorena u veljači 2013. u kölnskoj multi-kulti četvrti Ehrenfeld i u međuvremenu u nju dnevno zalazi 300 do 400 kupaca. Oni prije svega kupuju meso, ali i piće i slatkiše. Jedna mušterija kaže da posebno cijeni to što je roba svježa, kao i uslugu. A čini se da doista u ovom supermarketu kupci i vlasnici češće dolaze u direktan kontakt i razgovor nego u uobičajenim supermarketima. Adem Devecioglu, jedan od četiri brata s kojima Nurten Devecioglu vodi trgovinu, kaže kako on često prilazi kupcima kada vidi da su nesigurni i informira ih o proizvodima.

Njegova sestra ukazuje na činjenjicu da u trgovinu dolazi i sve više Nijemaca koji nemaju veze s islamom. Mnogi na početku pitaju: "Što znači 'halal'?" "Halal", kaže ona, "nije pojam kojega bi se čovjek morao bojati. O njemu se može raspravljati, ali najvažnije je da se uopće o njemu razgovara."

Što je halal, a što haram?

Riječ "halal" dolazi iz arapskog i znači "čisto" ili "dozvoljeno". Taj izraz označava stvari i djela koja su, prema islamskom pravu, dozvoljeni, za razliku od onih koji su "haram" - zabranjeni. Kao što je slučaj i u ostalim područjima života, i u jelu i piću postoje propisi za muslimane. Dozvoljene su namirnice koje ne sadržavaju alkohol niti svinjsko meso u bilo kojem obliku. U mnogim slatkišima koristi se, međutim, svinjska želatina, njome se često postiže i bistroća voćnih sokova, a može se naći i u čipsu - kao sredstvo za aromu.

U njemačkim supermarketima muslimani često ne mogu naći proizvode koji su u skladu s njihovom vjerom. Često im ne pomaže ni proučavanje etiketa sa sastojcima. Jer na njima nisu uvijek navedeni svi sastojci. I Nurten Devecioglu znala je često izgubljeno stajati pred policama. "Veliki koncerni prehrambene industrije imaju u svom asortimanu proizvode s halal-certifikatom koje, na primjer, izvoze u arapske zemlje, ali ih nema u ponudi u Njemačkoj ili ih barem ne označavaju tako", kaže ona. A zašto je to tako? Devecioglu vjeruje da se mnoga poduzeća boje reakcije nemuslimanskih potrošača. U drugim zemljama, na primjer u Francuskoj, Belgiji ili Nizozemskoj je drukčije.

Prije tri i pol godine se Nurten Devecioglu počela baviti idejom da otvori supermarket s isključivo halal-proizvodima. Dvije godine su zatim trajale pripreme za njezino ostvarenje. Zajedno sa svojom braćom i prijateljima je istraživala koji su halal-certifikati najpouzdaniji, i s kojim proizvođačima i kojim klaonicima žele surađivati jer u islamu postoje pravila za uzgoj i ubijanje životinja.

Halal je u određenoj mjeri stvar interpretacije. Na primjer, nije konačno definirano koliko je svinjska želatina halal ili haram. Postoje znanstvenici koji kažu da je želatina u svojoj izvornoj formi zabranjena, ali se kemijskim promjenama njezina molekularna struktura mijenja pa da stoga postaje dozvoljena. I zbog ovih nejasnoća nema jednog jedinstvenog certifikata kakvog priželjkuje Središnje vijeće muslimama u Njemačkoj. "Nas bi to jako veselilo, jer se onda ljudi ne bi morali baviti porijeklom i pozadinom pojedinih certifikata, nego bi postojala općevažeća definicija pojma halal", kaže Nurten Devecioglu.

Unosno doba godine

"Halalkauf" nije jedini supermarket u kojemu se mogu kupiti halal-proizvodi. U Njemačkoj ima više tisuća turskih trgovina koje drže takve proizvode. "Ali one se ne mogu nazivati halal-trgovinama jer ne provjeravaju odakle dolaze svi proizvodi i koje sastojke imaju", ukazuje Devecioglu. Kada ta 37-godišnja diplomirana trgovkinja i njezina braća nisu sigurni oko sastojaka nekog proizvoda, jer nedostaje neki od relevantnih certifikata, šalju ga u laboratorij i daju da se tamo ispita. Najveći dio robe dobijaju iz Njemačke i Turske.

Prošle subote (28.6.) je počeo muslimanski mjesec posta ramazan tijekom kojega muslimani ne jedu od izlaska do zalaska sunca. Za "Halalkauf" je to najunosnije doba godina. "Za vrijeme ramazana raste promet, dolazi puno više kupaca", priča Nurten Devecioglu i objašnjava to činjenicom da su za ramazana mnogi muslimani posebno senzibilizirani za temu hrane i da puno više o njoj razmišljaju.