Desno-ekstremni terorizam

Bila je to velika akcija policije. U utorak (19.4.2016.), rano ujutro, savezna policija, Služba za borbu protiv kriminala (BKA) i saska policija, po nalogu državnog tužitelja, uhitili su u saskom gradu Freitalu pripadnike desničarsko radikalne grupe osumnjičene za terorizam. Zaplijenjeno je preko stotinu komada ilegalnih pirotehničkih eksplozivnih naprava. Teške tjelesne povrede i pokušaji ubojstva – lista prekršaja za koje se terete uhićeni je duga. Justin S., Rico K., Maria K., Sebastian V. i Mike S. osumnjičeni su za stvaranje desničarke terorističkog udruge.

Država pokazuje snagu

Državno tužiteljstvo Saske i policija mjesecima su vodili istragu, pokušavajući rasvijetliti mnoge napade na domove za azilante u Saskoj. Za te potrebe, u listopadu 2015., pri državnom tužiteljstvu je formirana „integrirana istražna jedinica slobodne države Saske - politički motiviran kriminal“ (skraćeno INES). U njoj zajedno rade državni odvjetnici i policija, kako bi se otkrile veze između kaznenih djela i počinitelja, kao i njihovih mreža. Već u studenom 2015., to specijalan odjel je stupio u kontakt s državnim tužiteljstvom. Pet uhićenja u Freitalu, saski ministar pravosuđa Sebastian Gemkow u intervjuu za DW, ocjenjuje kao prvi veliki uspjeh istrage u borbi protiv ekstremizma.

Na području politički motiviranog kriminala i širenja mržnje, u Saskoj je sve više slučajeva o kojima se vodi istraga, potvrđuje Sebastijan Gemkow. Zato je sada potrebno više sudaca i tužitelja. „Pravna država mora odaslati signal da je u stanju djelovati i da je konzekventna – i da želi pokazati snagu“, kaže Gemkow.

Kritika lokalnih istražnih službi

Pogled na geografsku kartu, na mjesta gdje su ekstremni desničari izvršili nasilje pokazuje da je njihova učestalost naročito velika oko Freitala, Meissena i Heidenaua. U Freitalu živi 40.000 stanovnika. Kritičari iz medija i znanosti - poput stručnjaka za pitanja desničarskog ekstremizma Aleksandra Häuslera sa Sveučilišta u Düsseldorfu – smatraju da su lokalne istražne službe „na desno oko slijepe“. Samo tako tamo mogu nastati desničarske terorističke udruge.

„U Freitalu već dulje vrijeme postoje saznanja da je jedna velika i opasna grupa aktivna, protiv koje organi za provođenje zakona moraju djelovati“, kaže Thomas Feltes s odsjeka za kriminologiju Sveučilišta u Bochumu. „Posebno nakon iskustva sa slučajem NSU (Nacional-socijalističko podzemlje) - kada jedna ekstremno-desničarska teroristička organizacija predugo nije shvaćana ozbiljno - sada treba pozdraviti što je u ovom slučaju državno tužiteljstvo na vrijeme pokrenulo istragu“, zaključuje Feltes.

„Do sada su službe zakazale u procjeni opasnosti od desničarskog terorizma”, kaže sociolog Aleksandar Häusler. Akcija u Freitalu je signal da „takva djela više neće biti podcjenjivana. Sada se ona nazivaju pravim imenom: smeđi teror (smeđe je boja koja simbolizira naciste, op. ur.). I sada im se pristupa na odgovarajući način.“

„Ekstremni desničari pod okriljem građanske straže“

Od studenog pa nadalje ukupno je uhićeno osam optuženih za terorizam. Gotovo svi potiču iz Freitala ili tamo žive. Istomišljenici koji su se očigledno povezali u terorističku udrugu. Prvo na internetu, potom na ulici – kao takozvana građanska straža, koja je na Facebooku registrirana pod nazivom „Bürgerwehr FTL/360". Državno tužiteljstvo je zove „Grupa Freital“. Poznavatelji ekstremno-desničarske scene sa sumnjom gledaju na te takozvane građanske straže.

„Ranije su se ljudi organizirali u podzemlju, kako bi počinili kaznena djela“, objašnjava Aleksandar Häusler. Danas je međutim to postalo pristupačnije širim dijelovima društva, kroz političko pojačanje: „Zbog izbjegličkih tema, otvaranja izbjegličkih domova i sličnog, danas na uličnim prosvjedima imamo desničarski milje. To sve rasplamsavaju i PEGIDA-prosvjedi i zahtjevi ekstremnih desničara ili desničarsko-populističke stranke”, objašnjava Häusler. Prosvjedi, poput onih u Freitalu, pokazuju da su "okorjeli nacisti srasli s takozvanim građanskim protestima". Ekstremno desničarski nasilnici nastupaju pod okriljem građanskih straža.

Zabraniti građanske straže?

I kriminolog Thomas Feltes vidi problem za unutrašnju sigurnost u podcjenjivanju građanskih straža i njih vidi kao napad na autoritet države. Naziv „građanska straža“ nije samo etiketa za obmanjivanje medija i građana. „Iza nje se zapravo kriju udruge, koje terorističkim sredstvima pokušavaju destabilizirati našu zemlju, ne samo šireći mržnju protiv stranaca, nego naoružavanjem i izvršenjem nasilja“, upozorava Feltes. „Građanska straža“ Freitala pojavila se još u svibnju 2015. godine. „Trebalo je mnogo ranije reagirati. Strah ili jačanje osjećaja sigurnosti ovdje se stavljaju u prvi plan kako bi se pridobili ljudi koji su neodlučni i nesigurni zbog aktualnih događanja“, zaključuje Feltes.