Svađa važnija od bankrota

Zapravo si nitko ne može niti zamisliti, što bi se dogodilo kada bi najveće gospodarstvo našeg planeta proglasilo kako ne može - ili neće plaćati svoje obveze. Makar bi to značilo krizu kakva se ne pamti u povijesti naše civilizacije, baš zato jer si to niti američki političari to ne mogu zamisliti, očito im je mnogo važnije što će poručiti svojim biračima uoči izbora 2012. nego da spriječe bankrot svoje zemlje.

Zapravo, američki mediji već na ekranima objavljuju sat koji broji vrijeme do 2. kolovoza, dana kada u američkoj blagajni više neće biti novca da plaća sve i svakoga koga treba platiti a da ne probije granicu državnog duga koju je sama postavila - već ionako gigantskih 14 bilijuna i 300 milijardi dolara. Već mjesecima traju pregovori između Obaminih demokrata - koji čine većinu u Kongresu i republikanaca koji nadziru Senat, ali u noći na ovaj utorak (26.7.) je i Obama, obraćajući se naciji, objavio kako su "došli u slijepu ulicu".

Stanje u američkoj blagajni je i više nego ozbiljno: agencije za procjenu ulaganja ne samo da odbijaju bilo kakvo novo zaduživanje, nego traže drastične rezove u proračunu - i ozbiljno povećanje poreza. Tako agencija Standard&Poor's govori o potrebi ušteda u iznosu od četiri bilijuna dolara kako bi SAD zadržala najbolji rating kao potpuno pouzdano mjesto ulaganja. Ali američki političari obje stranke biraju jednostavniji put - povišenje granice duga, jedino je pitanje: za koliko.

Obaminim demokratima je jasno kako je ovo pitanje politički eksploziv. Konačno, prvi čekovi koje vlada neće moći popuniti ovog kolovoza sigurno neće biti potraživanja na međunarodnom tržištu kapitala, nego čekovi socijalne pomoći američkim građanima kojima je pomoć potrebna - i koji su do sada uglavnom glasovali za demokrate.

Zato traže povećanje granice za čak 2,4 bilijuna dolara, mada se obavezuju i na uštede od 2,7 bilijuna. Obama je već unaprijed najavio kako će uložiti veto na svaku odluku koja neće osiguravati sigurnost proračuna "do iza izbora" 2012. godine kako se ovo pitanje ne bi koristilo u izbornoj bitki.

No izborna bitka je već počela i republikanci to žestoko koriste: oni pristaju na povećanje granice od jednog bilijuna i smanjivanje izdataka od 1,2 bilijuna dolara u slijedećih deset godina. Republikanac Boehner optužuje Obamu kako od zastupnika "traži bjanko-ček" novca američkih poreznih platiša kojeg "nikada neće dobiti".

Pitanje povećanja poreza - osobito za imućne građane za što se zalagao i Obama, njegovi demokrati se zapravo niti ne usuđuju niti postaviti. Fundamentalistički republikanci - iako je njihov bivši predsjednik Bush najzaslužniji za rekordne izdatke - kategorički odbijaju i pomisao da bi se povećavao porez dok Obama i dalje "rasipa" novac za siromašne i bolesne u Americi.

Vrijeme odmiče, ali i demokrat James Carville priznaje kako svima ponestaje argumenata: "Ako me se pita, da li će se pronaći kompromis, moram iskreno priznati - ne znam. Još prije nekoliko dana to ne bih rekao." S druge strane, i jedan anonimni republikanac priznaje kako bi "posljedice platežne nesposobnosti bile toliko nesagledive, da se jednostavno mora pronaći neko rješenje - ali sat neumoljivo otkucava."

U najnovijem obraćanju javnosti je i Obama upozorio kako je "ovo opasna igra koju ne bi smjeli igrati" - ali naravno da to nije tek igra, nego neviđena prijetnja za svjetske financije. Za sada tržište kapitala tek oprezno spušta vrijednost dolara, ali što će biti 2. kolovoza - ne zna očito nitko.

Autor: A. Šubić (dpa, Reuters)

O. ured.: A. Legović