"Sve je poskupjelo"

Banane, paprika, mandarine - samo tamo gdje stoji vaga Mataliju se može vidjeti iza brda voća i povrća. Već godinama ona ima štand na tržnici Šitni u kijevskoj četvrti Podil. Ali, tako težak kao sada ovaj posao nikad nije bio za ovu majku dvoje djece. "Svatko ovdje na tržnici samo još pokušava do svog štanda dovesti svoje stalne kupce", kaže Natalija. Mnogi kupuju manje nego inače.

Dok se na početku ukrajinske krize za jedan euro moglo odbiti 10 hrivni, sad ih se već dobije više od 30. Samo prošlog tjedna je ukrajinska valuta izgubila gotovo 20 posto svoje vrijednosti. To Natalija osjeća i kod nabave paprike iz Izraela, i kod banana. Sad za banane mora tražiti 40 hrivna, ranije su one koštale 17. "Već nam je gotovo neugodno kupcima priopćavati cijene", kaže Natalija. I ona sama si sve manje može priuštiti.

Zbog krize zatvoren

Malo dalje Larisa prodaje meso i salu, masnu slaninu koja je ukrajinski nacionalni specijalitet. Tezgu na kojoj je složila meso, vagu i džepno računalo - to je sve što ova seljanka od šezdesetak godina ima na svom štandu. Kaže da cijene nije povećala. Životinje za klanje uzgajaju sami u okolici Kijeva. "Ali, sve drugo je poskupjelo", kaže ona.

Tržnica Šitni je najveća tržnica u ukrajinskom glavnom gradu. Pod valovitim betonskim krovom izgrađenim još u sovjetsko vrijeme na površini veličine nogometnog stadiona bezbroj je štandova na kojima prodavači nude meso, ribu, sušeno voće ili ukiseljeno povrće. Na povišenom dijelu tržnice pristup je do većine malih paviljona onemogućen metalnim zaprekama. "Tu se obično prodaje odjeća", kaže prodavačica voća Natalija. "Ali, ljudi trenutno za to jednostavno nemaju novca." Zbog krize je to zatvoreno.

Povećanje cijena više puta na dan

Kijev je potpuno u znaku krize. S obzirom da su tvrtke smanjile količinu novca koji odvajaju za reklamiranje, i na brojnim oglasnim panoima vidi se samo još ukrajinska zastava. "Cjelovita zemlja", piše preko zastave na ukrajinskom i ruskom. Ali, upravo je pad vrijednosti hrivne početkom prošlog tjedna dodatno uznemirio ljude. Za mnoge je posebno nedostupna postala uvozna roba. Neke su trgovine prošlog ponedjeljka cijene mijenjale više puta tijekom dana.

U uredništvu internetskih novina "Ukrajinska pravda" glavna urednica Sevgil Musajeva-Borovik upravo se vratila iz ukrajinske Središnje banke gdje je vodila razgovor sa šeficom banke Valerijom Hontarevom. Rat na istoku Ukrajine paralizirao je 30 posto ukrajinskog izvoza, kaže Musajeva-Borovik. "To se pokazuje i na kretanju tečaja."

Predsjednik Petro Porošenko i predsjednik vlade Arsenij Jacenjuk u međuvremenu su tečaj nacionalne valute proglasili šefovskom stvari. "Slabosti tečaja netko koristi za destabilizaciju zemlje uoči potpisivanja sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom", izjavio je Porošenko su subotu.

Odgovarajući memorandum o suradnji s MMF-om Ukrajina je već potpisala. Ukrajinski parlament, Verhovna Rada, već ovog ponedjeljak bi trebao prihvatiti zakone koje je zahtijevao MMF kao preduvjet za isplatu kredita od 17 milijarda dolara. Konačnu odluku bi zatim trebao donijeti direktorij MMF-a 11. ožujka.

MMF zahtijeva veće cijene plina

Za Ukrajince bi to moglo značiti još veću skupoću. MMF zahtijeva da se prestane sa subvencioniranjem cijene plina. Privatna kućanstva trenutno plaćaju 87 dolara za 1.000 prostornih metara plina - a da bi pokrivao troškove državni opskrbljivač plinom Naftogas mora ubuduće zahtijevati pet puta veću cijenu. U Kijevu se očekuje da će tada o državnoj pomoći biti ovisne i brojne obitelji iz srednjeg sloja.

Nina Oleksijevna stigla je u Kijev noćnim vlakom iz Zaporižja na jugu Ukrajine. Zapravo, puno toga mora obaviti u glavnom gradu. Ali, ona si uzima vremena kako bi na Trgu neovisnosti odala počast žrtvama Majdana. "Predsjednik Porošenko je preuzeo težak teret ", kaže ova 60-godišnja umirovljenica. I ona osjeća gospodarsku krizu. Mjesečno dobiva 2.000 hrivni mirovine. "Ranije to nije bilo malo", kaže Nina Oleksijevna. Danas ima manje od tri dolara na dan. "Teško je, osobito stan postaje sve skuplji."