Sve više kriza, sve više oružja u svijetu

Konflikti dominiraju naslovnicama i televizijskim ekranima. U Siriji ili u Iraku, u Južnokineskom moru, tek toliko da spomenemo neka žarišta. Zbog toga zapravo najviše čudi da je SIPRI u svom novom izvještaju o prometu 100 najvažnijih svjetskih tvrtki koje proizvode oružje došao do zaključka da izdaci za naoružanje opadaju, i to već četvrtu godinu zaredom. Radi se ipak o laganom padu i to na visokoj razini. Institut iz Stockholma je zbrojio promete 100 top-tvrtki u 2014. i došao do ukupno 401 milijarde američkih dolara. To je oko pet posto manje nego 2013. Nazire se i premještanje težišta u globalnoj trgovini oružjem u smjeru Rusije. Pieter Wezemann je surađivao na izradi SIPRI-jevog izvještaja. Stručnjak za vojne izdatke u intervjuu za DW kaže: „Ruski proizvođači oružja bilježe ogroman porast prometa. Tvrtke iz Rusije koje se nalaze među globalnih Top100 svoj su promet u 2014. u odnosu na 2013. povećale za gotovo 50%.“ U Top 100 se nalazi 19 ruskih firmi. U 2013. ih je bilo samo 10.

SAD vlada tržištem

Ipak te stope rasta ne bi trebale pomutiti pogleda na činjenicu da tržištem i dalje dominiraju proizvođači iz SAD-a i Europe. Oni zajedno „drže“ 80%. Samo iz SAD-a je među Top 100 čak 39 proizvođača. Njihov zajednički promet čini više od polovice ukupnog prometa Top 100, naime točno 54,4%.

Još jedna stvar koja upada u oko SIPRI-jevom stručnjaku Wezemannu u odnosu na prošlu godinu: na tržištu su se pojavili novi igrači, iz manjih država ili neki novi proizvođači. Wezemann za DW izričito spominje Tursku i Južnu Koreju.

Njemački proizvođači su u 2014., suprotno općem trendu pada prometa u Europi, uspjeli prodati puno više oružja nego u 2013. – oko 10% više. I to zahvaljujući uglavnom prodaji podmornica. Njemačke podmornice koje proizvodi Thyssen-Krupp, kako kaže Wezemann, kupuju između ostalih Izrael, Turska i Južna Koreja. Proizvođač Rheinmetall pak, kako dodaje naš sugovornik, profitira od ponovno probuđenog zanimanja za oklopnim vozilima u Njemačkoj. Wezemann to dovodi u vezu s razvojem u Ukrajini.

Rasplamsavanje oružanog nasilja u Europi, ali i na Srednjem Istoku je „ojačalo razmišljanja o tome da je vojska važna“, tvrdi SIPRI-jevi stručnjak. Švedska i Njemačka npr. ulažu više novca u svoje obrambene proračune. I od toga profitira ponajprije domaća industrija oružja. „Uvjerljivo najvažnije mušterije proizvođača naoružanja su njihove vlastite vlade“, naglašava Wezemann.

Njemačka kao izvozna velesila

Njemačka je jedna od velikih izvoznih nacija kad se radi o oružju. U Europi su Nijemci na prvom mjestu. I to unatoč najavama vicekancelara i ministra gospodarstva Sigmara Gabriela o tome kako će voditi puno restriktivniju politiku po pitanju izvoza oružja. Izvoz borbenih tenkova poduzeća Krauss-Maffei Wegmann (na 83. mjestu svjetske top-liste) u Saudijsku Arabiju ili Katar nisu u skladu s tim najavama. Obje zemlje su u ovoj godini bile uključene u borbe u Jemenu. Wezemann je pokušao objasniti tu kontradikciju: ugovori za te poslovi su potpisani već prije nekoliko godina. Tada nije bilo ni rata u Jemenu, a niti je Gabriel bio ministar.

Na SIPRI-jevoj listi nema Kine. Iz te zemlje već odavno ne stižu pouzdani podaci, žali se stručnjak za pitanja naoružanja. Wezemann ipak pojašnjava da je Kina iznimno važan proizvođač oružja. Šest kineskih poduzeća bi SIPRI izlistao među 20 najvećih na globalnoj razini, a jedno možda i među 10 najvećih. Nagli rast kineske industrije naoružanja po Wezemannovom mišljenju počiva na dvama čimbenicima. Već godinama u Kini naglo rastu izdaci na naoružanje. A Kina osim toga prodaje i sve više oružja u inozemstvo.