Sve više izbjeglica u svijetu zbog ratova i klime

Na kraju 2023. godine, oko 117 milijuna ljudi širom svijeta bilo je prisiljeno napustiti svoje domove zbog sukoba, progona ili drugih značajnih prijetnji njihovoj egzistenciji – stoji u najnovijem izvještaju Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR).

Izvještajem su obuhvaćeni ljudi, koji su već dobili status izbjeglice, oni koji još uvijek traže da se njihovi zahtjevi za azil u inotzemstvu odobre i interno raseljena lica u svojim matičnim zemljama.

Ovih devet grafikona pokazuje kako su obrasci prisilnih migracija evoluirali tijekom vremena, odakle ljudi bježe i koje zemlje primaju najveći broj raseljenih lica.

1. Povećava se broj raseljenih

U 2014. godini, osam od 1.000 ljudi širom svijeta bilo je prisilno raseljeno. U 2023. taj broj je bio 14 na 1.000.

To znači da je sada oko 58 milijuna ljudi više širom svijeta raseljeno iz svojih domova zbog humanitarnih kriza nego što je to bilo 2014. To je ekvivalent cjelokupnoj populaciji Italije.

2. Većina ljudi je interno raseljena

Od oko 117,3 milijuna raseljenih ljudi širom svijeta koje je pratio UNHCR, 68,3 milijuna je bilo interno raseljeno – što znači da su morali napustiti domove, ali su ostali unutar granica svojih zemalja porijekla. Broj koji odgovara cjelokupnoj populaciji Velike Britanije.

Ovaj broj UNHCR-a odnosi se samo na ljude raseljene zbog nasilja i rata. Međunarodni centar za praćenje raseljenja procjenjuje da je još oko 7,7 milijuna ljudi raseljeno zbog prirodnih katastrofa i klimatskih promjena.

3. Najviše interno raseljenih u Africi i na Bliskom istoku

Od 68,3 milijuna interno raseljenih lica, oko 48 posto je iz afričkih zemalja, a oko 21 posto sa Bliskog istoka.

Sa 9 milijuna interno raseljenih ljudi, Sudan je dom za 14 posto globalne interno raseljene populacije. S velikim brojem interno raseljenih slijede: Sirija (7,2 milijuna), Demokratska Republika Kongo (6,7 milijuna) i Jemen (4,5 milijuna).

Među 10 zemalja sa najvećom populacijom interno raseljenih lica, samo tri nisu u Africi ili na Bliskom istoku: Kolumbija (5 milijuna), Južna Amerika, Afganistan (4,1 milijun), Centralna Azija, te Ukrajina (3,7 milijuna) u Europi.

4. Neke zemlje u Evropi imaju visok udio interno raseljenih lica

Značajan dio stanovništva je također bio prisiljen napustiti svoje domove i u drugim regijama, uključujući i Europu.

To je slučaj na Cipru, gdje se danas više od 240.000 ljudi — ili oko 20 posto stanovništva — smatra raseljenim. Većina njih je bila prisiljena napustiti svoje domove zbog teritorijalnog sukoba između grčkog i turskog dijela otoka, koji traje već pola stoljeća.

Slična situacija je i u Gruziji, Azerbejdžanu, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ljudi često mogu ostati raseljeni desetljećima - ili čak generacijama - nakon početnih događaja koji su ih prisilili da napuste svoje domove.

5. Skoro 90 posto izbjeglica dolazi iz samo 10 zemalja

Prema UNHCR-u, oko 43,4 milijuna ljudi širom svijeta živi izvan svojih zemalja kao izbjeglice ili pod drugim programima međunarodne zaštite, kao što su privremeni humanitarni smještaji. To je više od cjelokupnog stanovništva Poljske.

Na globalnom nivou, devet od 10 izbjeglica dolazi iz Afganistana, Sirije, Venecuele, Ukrajine, palestinskih teritorija, Južnog Sudana, Sudana, Mjanmara, DR Konga i Somalije.

6. Većina izbjeglica traži sklonište u susjednim zemljama

Zemlje koje primaju najviše izbjeglica često dijele granice sa mjestima gdje se dešavaju humanitarne krize. Prema izvještaju UNHCR-a, 69 procenata izbjeglica je 2023. živjelo u zemlji koja je susjedna njihovoj zemlji porijekla.

Iran, Turska, Kolumbija i Jordan su dom za najveći broj izbjeglica, od kojih većina bježi iz Afganistana, Sirije, Venecuele i palestinskih teritorija.

Najveći izuzetak je Njemačka, koja prima stotine tisuća migranata iz dalekih zemalja kao što su Sirija, Afganistan, Irak, Eritreja i Ukrajina.

7. Zemlje u razvoju primaju nesrazmjerno veliki broj izbjeglica

Njemačka ima najviše izbjeglica unutar EU-a - više od 2,5 milijuna. Međutim, Njemačka ima manje raseljenih nego Iran, Turska, Jordan i Kolumbija.

Jordan je pružio utočište 11 milijuna ljudi, i time ima najveći broj izbjeglica u odnosu na broj stanovnika. Više od 3 milijuna izbjeglica, od kojih većina dolazi sa obližnjih palestinskih teritorija, živi u Jordanu - dakle oko 27.000 izbjeglica na milijun stanovnika.

Neke od najsiromašnijih zemalja svijeta pružile su dom najvećem broju izbjeglica. Čad, na primjer, primio je više od milijun ljudi mada je jedna od najnerazvijenijih zemalja svijeta. To je više od 60.000 izbjeglica na milijun stanovnika, oko dva puta više od stope izbjeglica u Njemačkoj.

8. Povećan jaz između zahtjeva za azil i odluka

Osim interno raseljenih i priznatih izbjeglica, još oko 7 milijuna ljudi čeka da im status izbjeglice priznaju ili odbiju zemlje domaćini u kojima su podnijeli zahtjev.

No, broj odluka u vezi sa statusom azila ne ide u korak sa zahtjevima. U 2023. godini donijeto je 1,4 milijuna odluka širom svijeta, ali je bilo i oko 5,6 milijuna novih zahtjeva za azil.

Jaz između prijava i odluka nikada nije bio toliki. Raseljena lica su često uhvaćena u pravnom vrzinom kolu, jer se broj zaostalih prijava stalno povećava.

9. Raseljena lica se često vraćaju u zemlje koje su i dalje nesigurne

U 2023. godini, oko 1,1milijun bivših izbjeglica vratilo se u svoje zemlje porijekla. Međutim, povratak kući često nije siguran. Većina njih se vratila u zemlje koje su još uvijek suočene sa ratom i sukobima kao što su Južni Sudan i Ukrajina.