Sveučilišna počast za javno sramoćenje

Počasni doktorati privlače pažnju javnosti samo kad su dodijeljeni nekoj izuzetno popularnoj ličnosti koja se zatim i pojavi na promociji. U protivnom, ostaje možda tek kratka vijest u medijskim dnevnim izdanjima i zabilješka u arhivi. No posljednjih dana, jedan počasni doktorat – odnosno, zasad prijedlog za dodjelu - podignuo je u javnom prostoru doista veliku prašinu. Riječ je o zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću: njega je za ovu počast Sveučilišta u Zagrebu nominirala Muzička akademija. Glavni razlog bilo je to što je Bandić uredio novu zgradu za njezino dugo iščekivano useljenje u primjeren ambijent.

Odmah je postavljeno i pitanje: treba li političara nagrađivati već zbog toga što je zadovoljavajuće obavio svoj posao? Glavni prigovor tiče se sumnjive motivacije uprave Sveučilišta u Zagrebu. Čašćenje još uvijek aktivnog i veoma utjecajnog domaćeg političara lako ostavlja dojam udvorništva. Da ne govorimo kako je neobična činjenica da je Milan Bandić diplomirao na istom sveučilištu, a takve institucije obično ne dodjeljuju počasne doktorate osobama kojima su dodijelile redovnu diplomu.

Nagrada za nagrade?

Između svih prigovora koje su proteklih dana uputile stotine studenata i nastavnika te ustanove, posebno je naglašeno kako je riječ o ozbiljno kompromitiranom političaru. Pojedini predmeti i dalje su otvoreni pod ingerencijama hrvatskog pravosuđa, dok su javna sumnjičenja za daljnje poslovne dubioze još brojnija. Pritom ne treba zaboraviti da je i Bandić već nagradio zagrebačkog rektora Damira Borasa, kao i njegova najbližeg suradnika, prorektora Antu Čovića Nagradom Grada Zagreba. To im je uz priznanje donijelo i po 50 tisuća kuna premije. Ipak, Boras je veoma negativno reagirao prema svojim kritičarima koji su u utorak zbog ove afere održali prosvjed ispred sveučilišnog sjedišta, njih oko dvije tisuće. Javno ih je potom upozorio da su politički pristrani, što prema sveučilišnim pravilima navodno – ne smiju biti.

„Ovaj prijedlog, kao i određene novije dodjele, nipošto ne podižu ugled sveučilišta“, rekao nam je Aleksa Bjeliš, prethodni zagrebački rektor danas u mirovini. „Ali ne bih stavljao naglasak na konkretne osobe", dodao je. „Samo na to da je posrijedi odraz generalno lošeg stanja na sveučilištu.“ Poznato je da je od novijih počasnih doktorata samo jedan izazvao vidno negodovanje pa i šire od sveučilišta: onaj koji je lani uručen Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a Bosne i Hercegovine, kao i članu Predsjedništva te države.

Sveučilište traga za političkim tutorstvom

„Sveučilišna uprava ne zna se suočiti, ili čak niti ne želi s dubinskim problemima te institucije. Već sam ranije isticao da ona ne funkcionira kao integrirana cjelina gdje svi zajedno promišljaju, usuglašavaju se pa i konfrontiraju. Akademski život se svodi na odnose na fakultetima koje mnogi vrijedni ljudi osjećaju kao svoj glavni domicil. Sveučilište im ne znači praktično baš ništa, a ta činjenica vremenom je dodatno eskalirala. U novije vrijeme se zajedništvo osjeća tek u ovakvim epizodama revolta prema upravi. No ima i puno gorih problema od pitanja počasnih doktorata, samo ih treba prepoznati i suočiti se s njima. Što se tiče samih doktorata, stječe se utisak da sveučilište traga za političkim tutorstvom među dotičnim aktualnim polugama moći“, mišljenja je Bjeliš.

Ovaj bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu smatra da se u tome očituje dubinska slabost te ustanove. Jer, ono bi prema njegovu stajalištu moralo biti kreativni sugovornik vlastima, ne i ovisiti o njima. „Korist od takvog ponašanja je kratkotrajna, a štetne posljedice ostaju dugoročno. Drugo, sveučilišta danas – naročito u tranzicijskim sredinama – iznova traže svoju svrhu. Odustaje se od tehnološkog natjecanja, što od njih čini servise umjesto istraživačke centre. To nas dvostruko oslabljuje“, smatra Aleksa Bjeliš.

Bandić „može kupiti svako znanstveno mišljenje"

Josip Kregar je profesor i bivši dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu. Bio je i povjerenik Vlade RH na čelu Grada Zagreba uoči Bandićeva preuzimanja gradske vlasti. Ovom prilikom je za DW najprije rekao da sveučilište nije – ili ne bi smjelo biti – na prodaju. „Nitko ne bi smio biti u poziciji da kupuje počasni doktorat novcem iz javnog proračuna. Znajmo, gospodin Bandić je više puta izjavio da on može kupiti svako znanstveno i stručno mišljenje. Već i samo time posve se diskvalificirao za bilo kakvo sveučilišno priznanje. Zato je ovo naša velika sramota, kao i slučaj s Draganom Čovićem, jer ispadamo politički savitljivi i neprincipijelni“, drži Kregar.

On podsjeća da je i ranije bilo diskutabilnih počasnih doktorata, mada današnje krive odluke ne treba opravdavati onima iz prošlih režima. Trebalo bi se ugledati na bolju praksu, a velika većina starih priznanja tog tipa – njih točno stotinu dosad – služe Zagrebu na ponos. Među njima je i niz dobitnika Nobelove nagrade. „Zbog svega toga, a najviše zbog budućnosti kuće“, zaključio je Josip Kregar, „ulizništvo ne smije opstati kao prihvatljivo. Akademski integritet znači predanost istini, a ne pojedinom političaru. Nadajmo se da će svijest o tome prevladati pri odluci o ovom predmetu.“

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android