Svijet u gostima kod velikog zagađivača
25. studenoga 2012"Katar želi postati glavnim gradom biciklista", "Solarna energija pokreće Kongresni centar". Kad čovjek čita ovakve članke, dobije utisak da se Katar nalazi na vrhu ekološkog pokreta u Perzijskom zaljevu. No na ove članke treba gledati s oprezom: oni se, naime, nalaze na internetskoj stranici na kojoj se Katar predstavlja kao domaćin Svjetske konferencije o klimi (26.11.- 7.12.2012).
"Zaštita okoliša u katarskoj politici ne igra baš nikakvu ulogu", kaže stručnjak za Bliski istok u Zakladi za znanost i poliku u Berlinu Guido Steinberg. U tomu se slaže s Eaelom Hmaidanom, direktorom Climate Action Networka, krovne organizacije međunarodnih ekoloških udruga sa sjedištem u Libanonu. "Klimatske promjene nisu mu bile na političkoj agendi sve dok Katar nije odlučio da želi organizirati ovogodišnju Konferenciju o klimi", tvrdi Hmaidan.
Rotirajuće predsjedanje - ove godine na redu Azija
Uloga domaćina Konferencije o klimi dodjeljuje se svake godine drugoj zemlji, svaki put naizmjenično iz jedne od pet neslužbneih grupa Ujedinjenih naroda: afričke, azijsko-pacifičke, istočnoeuropske, latinskoameričke i zapadnoeuropske.
Nakon južnoafričkog Durbana prošle godine, sada je na redu za predsjedanje bila Azija. Katar se uspio izboriti za domaćina u konkurenciji s Južnom Korejom, koja je zauzvrat dobila organizaciju nekoliko pripremnih sastanaka za ovogodišnju Konferenciju o klimi.
Za Katar se stvarno ne može reći da je sudbinski predodređen za ulogu domaćina Svjetske konferencije o klimi. Ova zaljevska država spada u skupinu zemlja koja u atmosferu po glavi stanovnika ispušta najveće količine ugljičnog dioksida na svijetu. Nije to nikavo čudo, obzirom da se u toj zemlji ljeti temperature penju i do 50 stupnjeva celzijusa. "To je vrlo neugodna klima u kojoj se sve klimatizira i rashlađuje", objašnjava Hmaidan. "Ova se zemlja vrlo brzo obogatila, a promjena načina života je, što se tiče potrošnje energije, izuzetno neučinkovita." Zbog nedostatka javnog prijevoza, većina stanovnika koristi vlastite automobile. A nevladinih organizacija koje bi po zapadnom uzoru vršile pritisak na vladu da vodi brigu o ekologiji, gotovo da i nema.
Katar je prošle godine, nakon Luksemburga i Norveške, a prema istraživanjima Svjetske banke, bio treća zemlja u svijetu po visini dohotka po glavi stanovnika. Gospodarstvo u 2011. je poraslo za oko 19 posto. Svoje bogatstvo ova zemlja može zahvaliti nafti i prije svega nalazištima zemnog plina. Uz Irsku i Rusiju, Katar raspolaže najvećim rezervama zemnog plina i jedan je od najvećih proizvođača fosilnih goriva.
Domaćin pod svaku cijenu
Guido Steinberg izbor Katara za domaćina Konferencije stoga ocjenjuje problematičnim. Eko-aktivisti smatraju da bi Katar svoju vjerodostojnost kao predsjedatelj Svjetske konferencije o klimi mogao znatno povećati kada bi se obvezao smanjiti svoj udio ispuštenog ugljičnog dioksida u atmosferi. No za sada Katar takvo što nije obećao. Štoviše, na prethodnim konferencijama o klimi ovu zemlju čak nisu ni zastupali visoko pozicionirani političari niti je ona uspjela razviti neke vlasite pozicije u tom smislu.
Interes Katara da organizira Konferenciju o klimi mogao bi se objasniti činjenicom se on zadnjih godina općenito trudi biti domaćinom različitih međunarodnih susreta i događaja. Najpoznatiji je Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. A to ne čini bez razloga: "Katar je jedna vrlo, vrlo mala država kojoj svako malo zaprijeti netko od susjeda. Stanovnci Katara boje se Irana s kojim dijele jedno ogromno polje nalazišta plina, brinu se i zbog Saudijaca - da bi si oni opet mogli pripojiti teritorij." Katar se trudi organizirati sve te silne konferencije kako bi privukao pozornost svijeta na sebe i svoje postojanje.
Stoga se aktivisti nadaju da bi Katar čak mogao uspješno voditi pregovore na ovoj Konferenciji - da bi se iskazao kao važan svjetski igrač. Osim toga, Katar bi ipak mogao imati interesa u pojačanoj zaštiti klime. "Kada bi druge zemlje odlučile da će uskoro smanjiti vlastite količine ispuštenog ugljičnog dioksida a ne bi imale odmah dovoljnu količinu obnovljive energije, onda bi opet zavladala veća potražnja za naftom, a ne više za ugljenom. Nafta uzrokuje 40 posto manje količine ugljičnog dioksida u atmosferi nego ugljen i među fosilnim gorivima je još uvijek najčišći izvor energije", zakljujuče Hmaidan.
A mogao bi imati i pravo, jer u jednom nedavno objavljenom istraživanju trendova na svjetskom energetskom tržištu Svjetska agencija za energiju IEA predviđa da bi u sljedećih 20 godina nafta mogla biti jedino fosilno gorivo za kojim će potražnja rasti.