Teror u Solingenu: TikTokizacija islamizma

Issa Al H., vjerojatni atentator iz Solingena, savršeno se uklapa u ciljnu skupinu terorističke organizacije „Islamska država“ (IS) i drugih ekstremističkih grupa poput „Muslim Interaktiv“: muškarac, musliman, mlad čovjek. Islamisti ciljano „love“ mlade ljude poput Isse Al H. na social media kanalima poput TikToka ili Telegrama, kako bi ih pridobili za svoju često smrtonosnu ideologiju. Neprijatelj im je svaki oblik demokracije, u kojoj su zajamčene političke i društvene slobode poput ravnopravnosti žena i muškaraca.

A svi oni koji se angažiraju oko takvog sustava, svi oni koji tako žive, bez obzira gdje se nalazili na svijetu, za islamiste je nevjernike, osoba koju se po logici i nauku IS-a smije ubiti. Po navodima sigurnosnih agencija i stručnjaka za terorizam, s tim se ciljem više nego ikada ranije na internetu regrutira takozvane „božje ratnike“: pojedince koji, baš kao u slučaju napada nožem u Solingenu, mogu ubijati koristeći najjednostavnija oruđa.

IS-ov vojnik?

IS je objavio kako upravo ta organizacija stoji iza atentata na zapadu Njemačke. Još uvijek nije u potpunosti jasno je li Al H. djelovao kao takozvani „vojnik“ po nalogu terorističke skupine? Po sadašnjim saznanjima, puno toga govori u prilog teze da se tražitelj azila podrijetlom iz Sirije radikalizirao preko interneta.

Thomasu Mückeu iz "Violence Prevention Network" (VPN) u Berlinu je takav profil atentatora vrlo dobro poznat, to je njegov svakodnevni posao. On osim toga vrlo dobro zna i kakvu ulogu u radikalizaciji igraju društvene mreže: postoji cijeli niz propagandnih filmova za sve starosne skupine, kaže Mücke, a cilj je privlačenje djece i mladih u skute islamističke scene.

„Pokušava se apelirati na emocije mladih, pokušava se kreirati osjećaj zajedništva“, kaže Mücke u intervjuu za DW.

Jednostavne poruke

To sve nije nikakva novost, ali se intenzivira po njegovom mišljenju. Mladima se nudi identitet, jednostavnim porukama se pokušava otuđiti mlade od društva, napominje ovaj stručnjak: „Ti pripadaš nama, ako se pridržavaš pravila pravog islama.“ U video-filmovima se govori o kolektivnoj ulozi žrtve: „Muslimane se diljem svijeta proganja, vi se morate braniti protiv toga!“

Takva propaganda po Mückeovom mišljenju je sve uspješnija pogotovo nakon početka rata u Gati, odnosno nakon terorističkog napada islamističkog Hamasa na Izrael 7. listopada 2023.: „Vrlo jasno vidimo da ekstremistička scena koristi konflikt u Palestini kao temu za mobilizaciju, da je instrumentalizira kako bi mogla propagirati svoju političku ideologiju.“

„Osveta za Palestinu"

Teroristički napad u Solingenu je strašan i zastrašujući, ali nažalost ne i iznenađujući, kaže stručnjak za prevenciju i deradikalizaciju u ekstremističkim miljeima. „Kada pogledamo na napad u Solingenu, vidimo da ga IS naziva osvetom za ono što se događa u Palestini. Veza s konfliktom na Bliskom istoku je više nego očita.“

Internet kao akcelerator vatre, mjesto na kojem takozvani propovjednici mržnje propagiraju atentate? Hans-Jakob Schindler je stručnjak za terorizam i on kaže da oko toga nema nikakvih dvojbi: „Ciljano se kontaktira ljude koji se kreću po chat-grupama,tamo su aktivni takvi propovjednici, koji onda iz tih otvorenih grupa prelaze u zatvorene chat-skupine gdje se radi dalje na radikalizaciji“, kazao je voditelj međunarodnog Counter Extremism Projecta (CEP) za ZDF.

Kako bi obuzdali radikalizaciju na internetu, social media kanale ekstremističkih skupina se često briše. „Te mjere ne mogu spriječiti širenje džihadističke propagande, ali je otežavaju“, stoji u aktualnom izvještaju Službe za zaštitu ustavnog poretka. Za video-klipove kojima se veliča nasilje, odnosno fenomen širenja takvih sadržaja društvenim mrežama, zaštitari Ustava u međuvremenu koriste lako razumljivu kovanicu: „TikTokizacija islamizma“.

Više ovlasti za policiju?

Schindler naglašava da je upravo zbog toga važan nadzor aktivnosti, u smislu ranog raspoznavanja moguće opasnosti u borbi protiv terorizma. Ali njemački sigurnosni organi se često žale da imaju premalo ovlasti po tom pitanju. Između ostaloga zahtijevaju da im se omogući (i bez konkretnog povoda) nadzor i pohranjivanje kompletne elektronske komunikacije. A to bi značilo evidenciju svake pojedine IP-adrese. Do sada to nije bilo moguće zbog različitih mišljenja koalicijskih partnera. Savezna ministrica unutarnjih poslova (zadužena i za Službu za zaštitu ustavnog poretka) Nancy Faeser (SPD) podržava taj zahtjev. Ministar pravosuđa Marco Buschmann (FDP) smatra pak da je sasvim dovoljno vremenski ograničeno pohranjivanjem podataka osumnjičenih, tj. sumnjivih osoba.

Stručnjaci nisu jedinstveni u ocjeni bi li takva mjera, odnosno mogućnost pohranjivanja podataka, pomogla u sprječavanju napada nožem kao u Solingenu? Za sada je naime poznato samo to da osumnjičeni Sirijac do sada nije bio na meti ni Njemačke policije, a ni Službe za zaštitu ustavnog poretka. Za sada sve upućuje na zaključak da je Al H. bio „usamljeni vuk“ koji se radikalizirao preko interneta.

Gotovo je nemoguće spriječiti takav profil počinitelja da realiziraju svoje smrtonosne planove, kaže Thomas Mücke iz „Violence Prevention Networka“. On napominje: „Ako uopće nema nekog ranog upozorenja, ako nema naznake i ako ni policija nema nikakvih spoznaja, onda je naravno jako teško spriječiti nešto poput toga.“