„Težak poraz“ njemačke vlade
6. srpnja 2023
Niti 48 sati prije termina u kojem je u Bundestagu bilo zakazano glasovanje o novom Zakonu o grijanju, Savezni ustavni sud je po hitnom postupku „zakočio" planove semafor-koalicije. Usvajanje zakona koje je bilo planirano u petak (nakon drugog i trećeg čitanja) ne smije se dogoditi u ovom tjednu, tijekom aktualne sjednice Bundestaga, priopćio je u srijedu navečer (5.7.) Ustavni sud u Karlsruheu.
Tom odlukom je najviši njemački sud uvažio žalbe onih koji su tvrdili da prava zastupnika Bundestaga u procesu usvajanja ovog konkretnog zakona nisu poštivana na odgovarajući, odnosno propisani način. Naime, vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a je na brzinu organizirala parlamentarnu proceduru usvajanja Zakona o grijanju, kako bi on bio „blagoslovljen" u parlamentu prije početka ljetne stanke. Odgoda glasovanja u Bundestagu je loša vijest za milijune njemačkih građana, i vlasnika nekretnina, ali i najmodavaca – nakon višemjesečnog spora unutar koalicije u Berlinu, građani i dalje ne znaju što ih konkretno očekuje u budućnosti.
Kako dalje?
Za nastavak procedure postoje dvije opcije: ili će se tijekom ljetne pauze (koja je trebala početi u petak, nap. red.) sazvati izvanredna sjednica Bundestaga, ili će se sve odgoditi za rujan, kada se Bundestag sastaje na sljedećoj regularnoj sjednici.
Odluka Ustavnog suda, odnosno njegova argumentacija, za vladajuću koaliciju je težak udarac. Predstavnici oporbe govore o „pljusci". Predsjednik CDU-a Friedrich Merz na Twitteru je napisao da se radi o „teškom porazu" savezne vlade kancelara Olafa Scholza.
Političari FDP-a, čija je stranka na koncu pristala na kompromis oko Zakona o grijanju, krivnju su predbacili na Zelene. A Zeleni su, preko šefica Kluba zastupnika u Bundestagu Katharine Dröge, poručili kako poštuju odluku Ustavnog suda, te dodali kako će „semafor brzo odlučiti o novom terminu održavanja drugog i trećeg čitanja".
Sinoć se predstavnici vladajuće koalicije nisu uspjeli dogovoriti oko zajedničke reakcije na odluku Ustavnog suda. Šef Kluba zastupnika SPD-a Rolf Mützenich najavio je konzultacije sa svojim kolegicama i kolegama iz FDP-a i Zelenih o daljnjim koracima. „Primili smo k znanju odluku Ustavnog suda i ovaj tjedan o tome nećemo odlučivati u Bundestagu", rekao je on. Tijekom današnjeg dana očekuju se nove konzultacije čelnika klubova zastupnika vladajuće koalicije.
Zašto je Ustavni sud „zakočio" zakon?
O čemu se zapravo radi? Novim Zakonom o grijanju (Gebäudeenergiegesetz, skraćeno GEG) predviđa se da se ubuduće smiju ugrađivati samo one vrste, odnosno sustavi grijanja, za čiji se pogon na duži rok koristi minimalno 65% obnovljive energije. Troškove prelaska na nove sustave, odnosno zamjenu grijanja u stanovima ili kućama njemačkih građana, vlada planira subvencionirati iz državnom proračuna, i to do maksimalne granice od 70% troškova koji pritom nastanu. No, oporba kritizira da savezna vlada još uvijek nije predočila precizan koncept kako bi građani doista znali što ih očekuje, odnosno s kakvim mogućim troškovima moraju računati.
CDU-ov zastupnik Thomas Heilmann se žalio Ustavnom sudu, te je zahtijevao da on po hitnom postupku zabrani vladajućoj koaliciji da „progura" drugo i treće čitanje, odnosno glasanje o novom Zakonu u Bundestagu. Kršćansko-demokratski političar je argumentirao kako se sve odvija prebrzo, odnosno da Ustavni sud mora „zakočiti" glasovanje o Zakonu jer njegov tekst zastupnici Bundestaga nisu dobili barem 14 dana prije termina glasovanja, kako bi imali dovoljno vremena da prouče što u njemu doista stoji. A to se ovaj put nije dogodilo.
Heilmann je nakon odluke Ustavnog suda na Twitteru napisao: „Ovo je veliki uspjeh za naš parlamentarizam, a u ovom konkretnom slučaju i za zaštitu klime!" Za agenciju dpa (Deutsche Presse-Agentur) on je rekao: „Ovo će sigurno imati posljedica za parlamentarizam, koje ovako spontano još ne mogu predvidjeti."
CDU-ovac je argumentirao kako smatra da su njegova prava kao zastupnika znatno povrijeđena postupkom usvajanja ovog zakona, odnosno načinom na koji je vladajuća koalicija htjela progurati Zakon o grijanju kroz Bundestag. Heilmann je stoga SPD-u, Zelenima i FDP-u predbacio da „last-minute zakonom i protuustavnim postupkom uništavaju" tranziciju po pitanju grijanja u Njemačkoj. Zbog maksimalno skraćenog vremena za savjetovanje o zakonu, parlament jednostavno ne može uočiti i korigirati njegove konceptualne slabosti, dodao je.
Ustavni sud se u svojoj odluci poziva na članak 38. Temeljnog zakona SR Njemačke: „Zastupnici nemaju samo pravo da u Bundestagu glasuju (o zakonu, nap. red.), nego imaju i pravo da se o tome i savjetuju."
„Rupe" u zakonu
GEG-om je predviđeno da od 2024. godine po mogućnosti svaki novi ugrađeni sustav grijanja u svom pogonu koristi minimalno 65% „zelene" energije. Tako njemačka vlada želi „pogurati" zelenu tranziciju po pitanju grijanja kućanstava, kao doprinos ostvarenju klimatskih ciljeva. Od oko 41 milijun njemačkih kućanstava skoro svako drugo za sada za grijanje koristi plin, a oko četvrtine lož-ulje. Novim zakonom se ne bi trebalo prisiljavati vlasnike funkcionalnih sustava grijanja koji koriste fosilne izvore energije da ih zamijene „zelenim", odnosno novim sustavima. Bilo bi dozvoljeno i popravljanje defektnih sustava. Udruženja za zaštitu okoliša kritiziraju da će zbog raznih rupa u zakonu i ubuduće biti moguće ugrađivati nove sustave grijanja na plin.
Zakonom o zaštiti klime je definirano da Njemačka do 2030. mora reducirati emisiju klimatski štetnih stakleničkih plinova za 65% u odnosnu na 1990. godinu. Redukcija za sada, po navodima Saveznog ureda za zaštitu okoliša, iznosi oko 41%. Do 2045. Njemačka se obvezala na ostvarivanje klimatske neutralnosti.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu
tagesschau.de/ARD/DW/dpa/rtr/ms