Tko je Rusima predao najveću ciparsku banku?

30 stupnjeva i puno sunca na početku jeseni. Dugo gradsko šetalište, ekskluzivni restorani i luksuzni hoteli, palme dokle pogled seže. Limasol je lučka metropola u zaljevu Akrotiri i drugi po veličini grad na Cipru - gdje turizam doživljava boom, baš kao i gospodarstvo. Limasol je, naime, i financijski centar Cipra. Ovdje su sjedišta brojnih offshore-tvrtki. "Cipar i posebno pravni sustav na Cipru su blagonakloni prema inozemnim investitorima. Investitori iz cijelog svijeta, neovisno je li riječ o južnoj ili zapadnoj Europi, Africi ili Aziji ovdje ulažu svoj novac. Baš kao i iz Rusije. Ruski poduzetnici osim toga Cipar vide kao odskočnu dasku za ostala tržišta", kaže Michael Sobolev, ruski financijski savjetnik iz Limasola.

Neobične mjere spašavanja

Ipak u jednom trenutku se činilo kao da se ovaj financijski raj raspada. Ruski investitori su na kratko izgubili tlo pod nogama. 25. lipnja 2012. godine Cipar je podnio zahtjev za financijskom pomoći. Upravo u tom trenutku su dvije najveće banke u zemlji bile u velikim dugovima. Pomoć je došla godinu dana kasnije. Ukupno deset milijardi eura pomoći dodijeljeno je ovoj maloj otočnoj državi. No zauzvrat su financijski donatori, dakle Europska unija, Međunarodni monetarni fond i Europska središnja banka, osim uobičajenih reformi, kao što su ukidanje radnih mjesta, smanjenje troškova i povećanje poreza za poduzeća, zatražili provođenje i nekih neuobičajenih mjera.

Među tim mjerama bilo je sudjelovanje vjerovnika u spašavanju Bank of Cyprus - tzv. bail-in - i ukidanje druge po veličini banke u zemlji, Laiki banke. Dakle one banke, koje su još 2011. godine uspješno prošle test izdržljivosti koji je proveo Ured za kontrolu rada banaka EU-a. Posljedice su da su štediše i vjerovnici zbog tzv. bail-in-a izgubile dio imovine. Ove neuobičajene mjere su prije svih teško pogodile ruske investitore: "Rusija je pomogla Cipru davanjem kredita. U očima brojnih Rusija je time pomogla stabilizaciji gospodarstva na Cipru. Postupak Trojke je stoga naštetio ruskim poduzetnicima što je dovelo do negativnih reakcija", kaže Yaroslav Lissovolik iz Deutsche Bank-a u Moskvi.

Od gubitnika do dobitnika

Ipak od navodno najvećih gubitnika mogli bi postati najveći dobitnici - jer oni koji su napravili plan spašavanja nešto su previdjeli ili pak nisu željeli vidjeti. "Kad je odlučeno da će Bank of Cyprus biti spašena zahvaljujući mehanizmu bail-in bilo je ipak jasno da su ljudi izgubili svoju ušteđevinu, ali da će zauzvrat dobiti dionice. To je tipično kod mehanizma bail-in. Odluka da se pristupi ovom mehanizmu bila je čudna jer je pravi razlog zapravo bio taj da se u spašavanje banaka uključe veliki ruski investitori, a ne porezni obveznici. Ali rezultat je bio da su ti isti ruski oligarsi sada postali dioničari banke. Kakva ironija. Pitam se jesu li to zagovornici mehanizma bail-in imali na umu od početka. To je zapravo bilo predvidivo", kaže Sofronis Clerides, stručnjak za ekonomiju na Ciparskom sveučilištu.

Skoro 50 posto depozita velikih investitora u Bank of Cyprus pretvoreno je u dionice, ostatak je podlegao dodatnim kontrolama kapitala. Između 50 i 60 posto svih dionica Bank of Cyprus su prema navodima medija u ruskim rukama. Šest od 16 članova novoizabranog Vijeća direktora Bank of Cyprus su Rusi - među njima je i Vladimir Strzhalkovskiy, bivši predsjednik Uprave ruskog proizvođača nikla Norilsk Nickel i bivši kolega iz KGB-a ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Oni (Trojka - op. aut.) su htjeli izbaciti Ruse, ali na koncu su oni našu najveću banku dali u ruke Rusima", citira New York Times ciparskog predsjednika Nikosa Anastasiadesa.

Brojni stručnjaci se međutim nadaju da će izborom novog Vijeća direktora doći do normalizacije stanja u Bank of Cyprus i povratka svakodnevnom poslovanju - s Rusima ili bez njih.