1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tko je tu lud?

22. prosinca 2008

Njemački ekonomski instituti redom objavljuju prognoze, jednu crnju od druge. Za to su vrijeme, sada pred Božić, robne kuće prepune. Izgleda kao da svi misle kako će kriza pogoditi samo "one druge". No, ona to - neće!

https://p.dw.com/p/GLID
Žena tovari robu na blagajnu samoposluživanja
Ničeg ne smije nedostajati za predstojeće blagdane

Društvo za istraživanje potrošnje iz Nürnberga svjedoči kako građani jedva da uzimaju ozbiljno kako ih čeka velika kriza: indeks potrošnje se gotovo ne mijenja, a i uobičajen rast prometa maloprodaje uoči Božića jedva da je manji od onoga svake druge godine. Doduše, upitani potrošači se načelno brinu da bi sljedeće godine mogli zarađivati manje nego ove ili da bi možda čak mogli ostati bez posla - ali te ih brige očito ne ometaju da i ovaj Božić proslave "kao i uvijek". Doduše, stručnjaci ukazuju kako je potrošačima doista ostalo nešto više novca u novčanicima: zbog pojeftinjenja benzina i osobito lož ulja. Zato je i inflacija gotovo stala. Sve to pruža dojam kako "oni tamo na televiziji" kada najavljuju krizu, govore o nečem što je daleko od njih.

Već sva zvona zvone na uzbunu

Ekonomisti u institutima je zapravo nejasno, odakle tolika lakomislenost dok su Nijemci inače naširoko poznati kao rođeni pesimisti. Konačno, ekonomske prognoze se ne rade tako da se gleda televizija i slušaju političari, nego na temelju razmjerno egzaktnih pokazatelja iz prometa, sa tržišta sirovina i energenata. Tome se pridružuju upitnici po tvrtkama gdje se poslovođe konkretno pita, kako izgledaju njihove knjige narudžbi. A one očito zjape prazne jer taj indeks vrtoglavo pada.

Radnici unose robu u teretni avion
Njemački izvoznici su do sada uvijek pronalazili neku regiju u svijetu gdje je posao još cvjetao. Ovaj puta izgleda da takvih oaza više nema.Foto: picture-alliance/ dpa

Utoliko je jednodušno mišljenje: čeka nas kriza kakva se ne pamti. Jer ako se još neki sjećaju krize nakon "Prvog naftnog šoka" početkom sedamdesetih, na vrhuncu krize 1975. je BNP Njemačke pao 0,9%. Danas nema instituta koji misli da će se Njemačka provući sa samo takvim minusom: prognoze govore o tri puta većoj depresiji i smještaju minus BNP-a u 2009. između 2,7 i 3%! To znači najveće smanjivanje gospodarstva ove zemlje od kako uopće postoji Savezna Republika Njemačka. Jer i kriza je po mnogo čemu jedinstvena.

Kriza kakva još niti jedna nije bila

Jer Njemačka je godinama dobro živjela od svog izvoza. Zapravo se još nikad, nakon II Svjetskog rata, nije dogodilo da je kriza pogodila baš sve regije svijeta istovremeno. Dakle, ako je i bilo problema na Dalekom istoku, njemačke tvrtke su dalje sklapale dobre poslove u Južnoj Americi ili zemljama arapskog svijeta. Ovaj puta izgleda da su baš sve regije istovremeno osjetile potres u gospodarskom svijetu - i niti ne razmišljaju o nekim većim investicijama u kojima bi mogle sudjelovati njemačke tvrtke.

Naravno da i njemačko gospodarstvo raduje ovo dobro raspoloženje pred blagdane. Konačno, potrošnja u ovoj zemlji je stara boljka koja nije postala boljom što su realni dohoci zaposlenih, ako se odbije inflacija, jedva rasli u proteklih desetak godina. Ali stručnjaci strahuju kako bi to mogao biti "labuđi pjev". Potrošnja je, već po definiciji, na kraju konjukturnog ciklusa. A novi ciklus jedva da je na vidiku: samo optimisti nagađaju kako bi njemačko gospodarstvo preksljedeće, dakle 2010. moglo rasti za skromnih 0,3%.(aš)