Tko još želi pisati za Wikipediju?

Tko danas želi nešto novo saznati, više ne traži u teškim leksikonima u tiskanom izdanju, već brojni ljudi danas traže informacije putem slobodnog online leksikona - Wikipedije. Milijuni ljudi dnevno otvaraju stranice tog online leksikona. Više od 1,6 milijuna stranica obuhvaća samo Wikipedia na njemačkom jeziku.

I dok je omiljenost Wikipedije sve veća, sve manje je ljudi koji se žele dobrovoljno angažirati za taj online leksikon. Nedostaje autora koji će pisati članke i tako leksikon održavati aktualnim. Na Wikipediji na engleskom jeziku tako je broj autora smanjen s oko 51.000 (2007. godina) na 30.000 u 2013. Godini. U Njemačkoj broj autora stagnira na oko 6.500.

Svi mogu sudjelovati

Čudan trend, ako se u obzir uzme da svatko može sudjelovati u pisanju članaka na Wikipediji. „Wikipedia je projekt s ciljem gradnje enciklopedije slobodnih sadržaja na oko 280 jezika, a kojem ti možeš doprinijeti svojim znanjem“, glasi poziv ljudima na Wikipediji na njemačkom jeziku. Zašto se, dakle, više korisnika Interneta ne angažira na Wikipediji? „Brojne odvraća forma u kojoj je Wikipedija napisana“, ističe jedan od autora na Wikipediji, Gereon Kalkuhl, koji za taj online leksikon piše već sedam godina pod imenom Gereon K. On pojašnjava da se na Wikipediji za pisanje koristi „pojednostavljeni HTML. Dakle, moraju se koristiti određeni znakovi kako bi se izvršilo formatiranje da bi se onda na stranici mogli pojaviti gotovi članci sa naslovima, odlomcima i internim i vanjskim poveznicama.“

Jedna od autorica na Wikipediji, koja odnedavno piše pod pseudonimom Marca2011, dobro poznaje te teškoće. „Smatram da bi bilo puno, puno praktičnije kada bi postojala jedna vrsta formata kao kod Worda.“ Odnedavno Wikipedija uistinu nudi pojednostavljene mogućnosti ubacivanja tekstova. Zahvaljujući „vizualnom editoru“ (Visual Editor) autori odmah mogu vidjeti kako će izgledati članak, a da se ne moraju mučiti s HTML znakovima.

Kriteriji relevantnosti

No, nisu samo tehničke poteškoće te koje novim autorima mogu otežati početak. Wikipedia je u međuvremenu uspostavila brojna pravila za autore. „Članak, koji sam napisala, je zabilježen u kontrolu kvalitete“, navodi Marca2011. „Ne radi toga jer je članak bio loš, već zato što nisam navela kategorije. Nisam znala da je to bilo potrebno.“ Gereon K. smatra da to nije problem. On kaže da netko tko je novi autor na Wikipediji „ne može odmah na početku sve napraviti ispravno.“ A kako bi se novim autorima olakšao početak na Wikipediji, od 2007. godine postoji mentorski program. „Sadržaj nije bio moj problem. Za mene su postojale poteškoće u tome kako sadržaj tehnički opremiti“, kaže Marca2011, koja je profitirala od mentorskog programa.

A kako se taj online leksikon ne bi pretrpao irelevantnim informacijama, postoje kriteriji relevantnosti. „Wikipedija nije telefonski imenik“, smatra Gereon. „O tome što je važno, a što ne, često postoje nesuglasice i prepirke“, priznaje on.

No do sukoba na Wikipediji može doći iz brojnih razloga. Pritom je ton, kojim se ljudi međusobno ophode, često osobito grub. „Istodobno mi je i fascinantno i strano to kako ponekad ljudi nemilosrdno napadaju jedni druge“, navodi Marca2011. „Čini mi se da nije mali broj onih kojima su te svađe zabavne. U svakom slučaju tu se gubi puno vremena i energije.“

No, i pored svih kritika sam posao na Wikipediji predstavlja zabavu. „Smatram uzbudljivim kako iz dobrovoljnog rada nastaje jedna enciklopedija“, kaže Marca2011, obrazlažući time ujedno i svoju motivaciju za pisanje članaka na Wikipediji. Na koncu svi ljudi, koji ju čitaju, profitiraju od sveobuhvatne Wikipedije. Onaj tko ima volju da se sam okuša kao autor na Wikipediji, srdačno je pozvan da to uradi. Za to mu svojim savjetima na raspolaganju stoje stari „Wikipedijaneri“. A ni greške u tom digitalnom leksikonu nisu problem. Jer, one se daju brzinom munje ispraviti – što je jasna prednost Wikipedije u odnosu na tiskane knjige.