Tko prijeti novinarima u Srbiji i Bosni i Hercegovini?

To su bila pitanja na koja su traženi odgovori na javnoj debati, održanoj u sarajevskom Mediacentru, a povod su bile učestale prijetnje smrću Bakiru Hadžiomeroviću, uredniku i voditelju emisije „60 minuta“ koja se emitira na Federalnoj televiziji u BiH

(Ne)kolegijalne kolege?

„Možda vas je oduševila činjenica da je puno medija reagiralo i poslalo verbalnu i svaku drugu podršku kolegama iz „60 minuta“, Bakiru Hadžiomeroviću i svim drugim novinarima koji doživljavaju prijetnje, međutim ono što se u svijetu prepoznaje kao reagiranje medija na ovakvu situaciju nešto je sasvim drugo,“ rekao je na početku debate medijator i direktor Mediacentra u Sarajevu, Boro Kontić, nekadašnji novinar Radio Sarajeva. „Riječ je o tome da iz solidarnosti, ostale kolege novinari odmah ponove isti princip zbog kojeg su napadnuti novinari ili trpe prijetnje,“ dodao je Kontić i podsjetio na slučaj s danskim novinama koje su objavile, sada već čuvene, karikature proroka Muhameda.

„Možda ste čuli da je u istom trenutku pet ključnih danskih novina objavilo iste te karikature, ali ne zato što su smatrali da je objavljivanje tih karikatura pozitivna stvar, nego upravo zato što je to princip novinarske solidarnosti,“ rekao je Boro Kontić. Ponoviti ono zbog čega prijetnja ide prema jednom kolegi i mediju, da bi se taj pritisak proširio prema svima, nešto je što se ne događa u Bosni i Hercegovini.

„Znam ljude koji mi prijete“

Bakir Hadžiomerović, urednik i voditelj političkog magazina „60 minuta“, koji se bavi „vrućim“ bosanskohercegovačkim temama i pri tom nikoga ne štedi, priznao je da on i njegovi saradnici u emisiji, svih sedam godina koliko se ona emitira na Federalnoj televiziji, trpe različite oblike pritisaka i prijetnji, koji su kulminirali prijetnjama smrću u posljednje vrijeme.

„Moram reći da, kad tih pritisaka ne bi bilo, mi bismo radili mnogo lošije,“ rekao je Bakir Hadžiomerović i dodao da su ipak, u posljednje vrijeme, ti pritisci kulminirali i dolaze sa raznih strana kao stravične prijetnje koje se više ne smiju ignorirati. „Naravno da znam sve te ljude koji mi prijete, ali mi je iz policije savjetovano da ne govorim njihova imena, kako ne bih ugrozio policijsku istragu. Bojim se da je postignut konsenzus na nivou sve tri mafijaške elite u BiH. Kad kažem sve tri, mislim na bošnjačku, srpsku i hrvatsku,“ rekao je Hadžiomerović i dodao da će 2009. godina biti zapravo, najopasnija godina u životima novinara u ovoj zemlji.

„Život u odvratnoj državi“

„Prošli su izbori, vlast je konstituirana, slijedeći izbori su tek 2010. godine. Ovo će biti teška godina u kojoj se očekuje veliki socijalni bunt, jer nema novca. Jedini izlaz za ovu vlast je prodaja najvrjednijih stvari u BiH, „Telekoma“ i ostalih firmi. Zašto 2009? Zato što ima dovoljno vremena da se 'operu' mutne radnje do budućih izbora 2010. godine i da sve legne na svoje mjesto. Vrlo je opasno ubiti novinara u izbornoj godini, jer to opozicija može iskoristiti, animira građane i pokaže im kako žive u jednoj odvratnoj državi,“ rekao je Hadžiomerović i otkrio odakle su došli posljednji pritisci.

„Mi smo ovih dana registrirali jedno pismo u kojem Islamska zajednica BiH traži od Regulatorne agencije za komunikacije da zaustavi emisiju „60 minuta“. Nevjerovatno, to su tražili i od kuće koja emitira ovu emisiju, od Federalne televizije. Jer, ako to ne učine, Islamska zajednica će 'poduzeti zakonom predviđene mjere'. Pismo je proslijeđeno OHR-u i Helsinškom komitetu u BiH. Možete li zamisliti situaciju u kojoj se reis Cerić žali Helsinškom komitetu?“ rekao je karizmatični urednik i izazvao salve smijeha u Mediacentru.

Najgore prolaze novinari u malim sredinama

Borka Rudić, glavna tajnica udruženja „BH novinari“, složila se sa tvrdnjom da će 2009. biti žestoka godina na bh. medijskoj sceni: „Mi imamo specijalni servis 'Linija za pomoć novinarima', koji je prošle godine registrirao 56 slučajeva kršenja prava novinara i slobode medija. Od toga je bilo 17 žestokih prijetnji, koje uključuju i prijetnje smrću SMS porukama ili na druge načine. Ovo je sada kulminacija nečega što se događa u cijeloj BiH, o čemu se, nažalost, malo zna u bh. javnosti,“ rekla je Borka Rudić i dodala da se radi o novinarima i novinarkama iz gotovo svih medija, a posebno onih u malim sredinama gdje su oni potpuno nezaštićeni.

„Recimo, da li je nekome poznato da je prijećeno novinarki koja je pisala o privatizaciji 'CELPAK-a“ u Prijedoru? U 2008. godini bilo je i 13 fizičkih napada na novinare i bojim se da je došlo vrijeme kada novinara u ovoj zemlji može napasti tko god hoće,“ rekla je Borka Rudić.

Beogradski B92 naviknut na prijetnje

Veran Matić, direktor RTV B92 iz Beograda, govorio je o iskustvima njegove medijske kuće. „U Srbiji je mnogo gore. Mi smo tamo vrlo usamljeni u tim oblicima novinarstva koje prakticiramo, a to je prije svega istraživačko novinarstvo. Naše emisije bukvalno tjeraju ljude u zatvor. Onda imamo očekivanu reakciju, a ta očekivana reakcija je da cijeli B92 dobije pretnje. Recimo, veoma izražen je bio napad na nas u vreme hapšenja Radovana Karadžića, doktora Dabića. Našem kamermanu, koji je snimao hapšenje, slomljena je noga, ali je on nastavio vrlo profesionalno obavljati posao. Tako su na njegovim snimcima zabilježeni i likovi koji su mu to uradili, pa su oni krivično procesuirani. Takve stvari se nama stalno događaju, jer je B92, u tim stereotipnim shvaćanjima, kriv za sve,“ rekao je Veran Matić i dodao da su na udaru najčešće emisije „Peščanik“ i „Insajder“ koje se bave istraživačkim novinarstvom. „Nakon emitiranja ovih emisija obično angažiramo privatno osiguranje, a policija osigurava i mene i zgradu. Ono što je najgore – mi smo se navikli na sve to. Za ožujak spremamo serijal o građevinskoj mafiji u Srbiji i mislimo da će to biti najstrašniji period u našim životima,“ rekao je na kraju gost iz Beograda.

Sugestija koju je ponudila profesorica na Univerzitetu u Sarajevu, Nada Ler-Sofronić odnosi se na način, kako bi se mogla postići jedna vrsta interakcije između novinara i javnosti u BiH. „Moramo imati kritičnu masu progresivne javnosti u Bosni i Hercegovini. Kad se dogode takve strašne stvari kao što su pritisci i prijetnje novinarima, treba izaći na masovne demonstracije i reći jasno i glasno: 'Stop gušenju javne riječi'!“