Tko se boji interneta?

Popularni blogeri ubuduće se moraju službeno registrirati. Tako nalaže nova odredba, koja je stupila na snagu u Rusiji (01.08.). Zakon pogađa operatore internetskih stranica kao i korisnike Facebooka, Twittera, i drugih. Svi koji dnevno na svojim stranicama mogu prijaviti 3.000 posjeta, moraju se unijeti na popis sa svojim imenom i mail adresom. Blogeri tako gube svoju anonimnosti - i podliježu pravilima koja vrijede za ruske privatne medije: informacije koje se pojave online moraju biti verificirane. S tim zakonom trebalo bi biti zajamčeno da neće biti objavljeni ekstremistički i huškački sadržaji. Upotreba opscenog jezika, kleveta ili objave privatnih sadržaja trećih osoba bit će kažnjavani.

Kod prekršaja prijete novčane kazne i zatvaranje stranica. Tako blogere izricanje vlastitog mišljenja ubuduće može koštati i do 10.000 eura. Zatvaranje bloga može uslijediti ako vlada smatra da je ugrožen javni red. Za to nije nužno posebno službeno ispitivanje ili sudska odluka. Aktivisti za ljudska prava i kritičari Kremlja u ovoj odredbi vide jasan napad na slobodu mišljenja. Oni su tražili od predsjednika Vladimira Putina da ne potpiše zakon.

Vijest za blogere

Anton Nossik ima 3.021 Facebook prijatelja i oko 148.000 pratitelja na Twitter. 58-godišnji bloger piše i podučava o online novinarstvu. Nossik novi zakon vidi kao novi simptom problematičnog razvoja. Kaže kako će pričekati da vidi hoće li ga i kako pogoditi taj zakon. Bloger koji je osnovao oporbene informativne portale gazeta.ru i lenta.ru iskazuje veliku zabrinutost zbog razvoja situacije u Rusiji koju prati već godinama. To je priča o sve većem ograničenju slobode mišljenja kaže i dodaje: "Zakon se mora promatrati u kontekstu nacionalne kampanje koja ima za cilj zastrašivanje i cenzuriranje."

Zatvaranja blogova i bez obrazloženja

Na prvi pogled uredba za blogere čini se nejasna i teško provediva. I upravo u tome je problem, smatra Nossik. Praktički svaka stranica može u svakom trenutku bez objašnjenja biti skinuta s mreže, upozorava on: "Zakon je poruka blogerima: vlasnik web stranice može biti optužen i kažnjen, a stranica može biti uklonjena." To s druge strane i nije neka novost: baš u veljači ove godine blog najpoznatijeg ruskog blogera Aleksej Navalnija je zatvoren.

Na web stranici oporbenog blogera koji je bio kritičan prema Kremlju navodno se pozivalo na nezakonite radnje. "Do danas za to nije bilo suvislog pojašnjenja", smatra Nossik. "I to treba shvatiti kao: cenzurirani smo jer smo kritični, jer zastupamo mišljenje, jer informiramo."

Online stručnjak pojašnjava značenje bloga kao forme neovisne i kritičke informacije i iskazivanja mišljenja. "Nemamo neovisni medijski sustav", kaže on. Blogeri su baš zato jedna važna ravnoteža privatnim medijima. "Konačno, blogeri su uspješna oporba", kaže Nossik. A to što su na meti cenzure sada i blogeri potvrđuje činjenicu da se stanje dodatno zaoštrava. "Društvene mreže i blogovi su središte informacija i komunikacije", kaže on. Prilikom kontrole je riječ i o tome da se spriječi međunarodna umreženost.

Pritisak na neovisne medije stalno raste

Marina Lipman, politička stručnjakinja moskovskog instituta Carnegie, stvari vidi na sličan način. Za nju je zakon konkretan povod za zabrinutost: "To nije samo simbol. To je element jedne vrlo realne politike u kojoj se stalno ograničava sloboda." Ona uredbu o blogerima vidi u kontekstu politike Kremlja, koja stalno svako kritičko i neovisno izražavanje isključuje iz javne rasprave. Pritisak vlade na neovisne i alternativne medije već dulje vrijeme raste - i sve je veći, kaže ona.

Ni prije nije bilo slobode mišljenja, primjećuje Marina Lipman. Nova odredba koncentrirala se ipak više na alternativne medije, koji dopiru do oporbene publike. "Vlada u blogerima vidi središte alternativnog autoriteta", smatra Lipman. Kada alternativni mediji zastupaju i izražavaju neovisne i kritične stavove, popularni blogovi predstavljaju opasnost za jedinstveni stav, na kojem se temelji autoritet vlade.

Loši izgledi za zaštitu podataka i slobodu

"Ali zakon o blogerima nije prvi korak u ovom pravcu. A sigurno neće biti niti posljednji", upozorava Marina Lipman. Stvari ne stoje dobro za slobodu riječi i pisma u Rusiji. Jedan zanimljivi podatak: od 2016. godine Rusi će svoje osobne podatke moći spremati još samo na ruskim serverima.