Transparentnost je lijek protiv korupcije

On nije htio biti politički aktivan. Mircea Diaconu, jedan od najznačajnijih i najomiljenijih rumunjskih glumaca, ipak je postao politički aktivist. Kao zastupnik on želi napraviti više nego što je mogao u kazalištu. A pošto su velike geste, jake riječi, sukobi i intrige prisutne kako na političkoj, tako i na kazališnoj sceni, smatrao je da može biti dobar - u obje uloge.

Na jedno, doduše, nije mislio. Nacionalna agencija za integritet, koja procjenjuje sukobe interesa visokorangiranih funkcionera, priopćila mu je da je njegova funkcija direktora kazališta "Notara" nespojiva s mandatom u parlamentu. Jer, prema rumunjskom zakonu, izabrani predstavnici naroda smiju raditi na sveučilištima i u kulturnim institucijama, ali ne i obnašati rukovodeće funkcije. Diaconu je morao da birati i odabrati jednu od funkcija, kako je to potvrdio i Vrhovni sud. Odjednom je ovaj glumac postao glavni akter u već dugotrajnom sukobu politike i pravosuđa u Rumunjskoj. Parlament je preuzeo čitav slučaj, i ignorirajući presudu, te na temelju svoje slobodne procjene, odlučio da Diaconu može zadržati obje funkcije.

Visokim plaćama protiv korupcije

Ovaj slučaj je simptomatičan za stanje rumunjskog zakonodavstva. Tako na primjer zastupnici sa završenim fakultetom pravnih znanosti smiju raditi kao odvjetnici, sve dok njihovi klijenti nisu optuženi u slučajevima korupcije ili delikata s drogom, trgovinu ljudima ili ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Ovo relativno restriktivno zakonodavstvo predstavlja pokušaj da se u Rumunjskoj suzbiju nepotizam i korupcija. Na Indeksu korupcije koji je objavila organizacija Transparency International, ta zemlja se nalazi na 69. mestu.

Samo nekoliko mjesta dalje od Rumunjske na ovoj listi se nalaze i druge nekadašnje socijalističke zemlje. Države poput Bugarske, Poljske ili Srbije se protiv korupcije među zastupnicima bore visokim zastupničkim plaćama. Tako političari zarađuju trostruko više od prosječnod posloprimca u svojoj zemlji. Uz nju idu i dodaci za osoblje, ured, troškove prijevoza i smještaj. U Poljskoj zastupnik Sejma zarađuje oko 6.000 eura - pri čemu prosječna plaća u toj zemlji iznosi 800 eura.

U Bugarskoj zastupnici zarađuju puno manje - oko 1.500 eura, pri čemu je prosječna plaća u zemlji 325 eura. Ali, ako imaju slobodna zanimanja poput liječnika, pravnika ili glumaca, imaju pravo nastaviti raditi svoj posao i kada postanu zastupnici. Zakonodavac to ne tretira kao sukob interesa.

Kirug operira - ali samo u hitnim slučajevima

I grčki zastupnici smiju se baviti svojim zanimanjem i kada se nađu na političkoj funkciji. To nije uvijek bilo tako. 2001. im je to najprije zabranjeno u okviru reforme Ustava, ali se ubrzo pokazalo da političko vodstvo trpi štetu jer mnogi kvalificirani stručnjaci, kao što su poduzetnici, sveučilišni profesori ili znanstvenici nisu htjeli žrtvovati svoje karijere. Tako je Ustav još jednom promijenjen 2006., kada je ukinuta zabrana rada za političare. Doduše, oni sada moraju jednom godišnje Vrhovnom sudu predati i izveštaj o svojim sporednim djelatnostima.

Drugačije je u Makedoniji. Tamo je zastupnicima načelno zabranjeno da se bave bilo čime što nije dio njihovog političkog mandata. Oni koji imaju neko radno mesto, prelaskom u zastupničke klupe moraju ga "zamrznuti" - samo u iznimnim slučajevima se ta zabrana stavlja van snage - na primjer, kada kirurg treba obaviti kompliciranu operaciju, a osim njega nema drugog kirurga na raspolaganju.

Suđenje Sanaderu

U mnogim zemljama jugoistočne Europe stroge kontrole zastupnika i transparetnost kada je riječ o njihovim aktivnostima izvan parlamenata služe suzbijanju korupcije. Tako je i u Hrvatskoj. Ona bi trebala uskoro postati dijelom Europske unije, hrvatski zakoni o zastupničkim plaćama i sporednim djelatnostima su u skladu s europskim standardima. Iako političari moraju objaviti svoje imovinsko stanje, ne samo pred početak mandata, već i za vrijeme njegovog trajanja, nisu se mogle spriječiti makinacije bivšeg premijera Ive Sanadera. Njemu se trenutno sudi, optužen je da je mnoge odluke donio mimo Sabora i da je održavao pravu mrežu korupcije. Na taj način je, prema optužnici, nelegalno "ubrao" više od devet milijuna eura.

U Srbiji, ministar građevine i urbanizma Velimir Ilić nalazi se pod sumnjom za korupciju. On je na popis svoje imovine unio 22 stana, kuće i zemljišne posjede - navodno je sve to naslijedio.

Rumunski glumac Mircea Diaconu je odlučio: iako mu je parlament dozvolio da radi dva posla, on je izjavio da se povlači iz politike. Želi ostati vjeran glumačkoj umjetnosti. I želi snimiti film, možda baš o politici.