Treba li EU vlastite nuklearne bombe?
14. veljače 2024Glavna kandidatkinja SPD-a za europske izbore Katarina Barley izazvala je kontroverznu raspravu izjavom o vlastitim nuklearnim bombama Europske unije. To bi također mogla postati tema na putu k europskoj vojsci, rekla je ona za berlinski dnevnik Tagesspiegel. S obzirom na nedavne izjave Donalda Trumpa o NATO-u, „više se ne možemo osloniti na nuklearnu zaštitu SAD-a".
Trenutno, nuklearno sredstvo odvraćanja za Europu leži na NATO-u, rekla je Barley. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg smatra da je i dalje u interesu SAD-a da to znatno osigurava.
Trump dovodi u pitanje obvezu NATO-a da pruži pomoć
Bivši američki predsjednik Trump nagovijestio je tijekom predizbornog nastupa prošlog vikenda da neće zaštititi partnere u NATO-u u slučaju ruskog napada, ako oni nisu dovoljno novca izdvojili za obranu. Neki u tomu vide ohrabrenje Rusije da radi „što god hoće".
Ovo preispitivanje obveze NATO-a da pruži pomoć izazvalo je val negodovanja od Washingtona preko Bruxellesa do Berlina – posebno zato što Trump želi ponovo kandidirati za funkciju predsjednika SAD-a u studenom ove godine. Obveza pružanja pomoći regulirana je 5. člankom Sjevernoatlantskog ugovora. Njime se predviđa da u slučaju napada na jednu zemlju NATO-a saveznici moraju pružiti sve oblike pomoći, kao da su sami napadnuti, kako bi se „obnovila i održala sigurnost sjevernoatlantskog područja".
Lindner želi razgovore s Parizom i Londonom
Njemački ministar financija Christian Lindner pozvao je da se strateške nuklearne snage Francuske i Velike Britanije i dalje razmatraju kao „element europske sigurnosti pod kišobranom NATO-a". U gostujućem članku za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) ove srijede (14. 2.) političar FDP-a je napisao da su sigurnost Europe i Sjeverne Amerike neraskidivo povezane kroz nuklearnu razmjenu.
To predviđa da će države NATO-a bez nuklearnog oružja također biti zaštićene od strane nuklearnih sila unutar Sjevernoatlantskog saveza. Prema Lindneru, sada se postavlja pitanje pod kojim političkim i financijskim uvjetima bi Pariz i London bili spremni zadržati ili proširiti vlastite strateške sposobnosti za kolektivnu sigurnost.
Otkako je Velika Britanija napustila EU, Francuska je trenutno jedina zemlja Europske unije koja ima nuklearno oružje. Pariz je ponudio drugim partnerima EU-a razgovore o europskom nuklearnom odvraćanju. Lindner je naglasio da se i Njemačka morala zapitati, kakav je doprinos spremna dati. Sve dok u svijetu postoji nuklearno oružje, Europa će se morati držati sustava nuklearnog odvraćanja (zastrašivanja) kako ne bi ostala bez obrane protiv ucjena autoritarnih država, smatra on.
Međutim, vodeća kandidatkinja FDP-a za europske izbore Marie-Agnes Strack-Zimmermann oštro se suprotstavila Barley i šefu svoje stranke Lindneru te upozorila da se ne razmišlja o uspostavljanju europskog nuklearnog kišobrana.
„O temi ‚nuklearno‘ ne treba se javno diskutirati", rekla je predsjednica Odbora za obranu njemačkog Bundestaga u srijedu na Deutschlandfunku. Francuska istina nudi da se razgovara o nuklearnom oružju, ali sposobnosti te zemlje nisu dovoljne da osiguraju zaštitni štit, njezina nuklearna sposobnost odvraćanja ne može se usporediti s onom koju ima SAD, rekla je onda dodavši da bi samo SAD mogao ponuditi zaštitni štit koji je izgrađivan desetljećima, koji uključuje i baltičke zemlje NATO-a. "Osobno mislim da moramo ojačati konvencionalno oružje i učiniti znatno više na području kibernetičke sigurnosti", dodala je ona.
Unija CDU/CSU zahtijeva objašnjenje od Scholza
Zastupnički klub Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU) zahtijeva da kancelar Olaf Scholz zauzme stav o izjavama Katarine Barley o mogućem nuklearnom oružju EU-a. „S obzirom na to da ova izjava dolazi od bivše ministrice pravosuđa i nedavno izabrane vodeće kandidatkinje SPD-a, kancelar Scholz mora to razjasniti", rekao je potpredsjednik parlamentarne skupine Unije Johann Wadephul iz CDU za Tagesspiegel. „Je li to stav savezne vlade i njegove stranke?"
Wadephul je dalje upitao: „Kako bi se ovo trebalo realizirati s obzirom na međunarodne pravne obveze Njemačke?" Političar CDU-a je također želio znati je li to dogovoreno s Francuskom, koja već ima nuklearno oružje. „Misli li kancelar da odvraćanje američkim oružjem može biti zamijenjeno sličnim arsenalom EU-a?"
Stegner govori o „izuzetno opasnoj eskalaciji"
Izjave političarke Barley naišle su i na kritike unutar njezine stranke. Stručnjak SPD-a za vanjsku politiku Ralf Stegner opisao je nastojanje za zajedničkim europskim nuklearnim oružjem kao „izuzetno opasnu eskalaciju”. On je za Tagesspiegel rekao: „Nema potrebe za europskom nuklearnom silom; to bi bilo suprotno europskoj sigurnosti."
Vođa Ljevice Marin Schirdewan optužio je SPD za zveckanje oružjem. „Pravi odgovor na Trumpove gluposti nije nuklearno naoružavanje, već politika deeskalacije i civilno rješavanja sukoba", rekao je vodeći kandidat Ljevice za europske izbore. „Više atomskih bombi neće učiniti svijet sigurnijim", naglasio je Schirdewan. „Naprotiv, sa svim atomskim bombama koje trenutno postoje, možete uništiti svijet više od 150 puta.
„Odvraćanje uključuje nuklearno oružje"
Međutim, čini se da je vodeći kandidat CSU-a za europske izbore Manfred Weber otvoren za europski nuklearni kišobran. „Europa mora postati toliko vojno jaka da se nitko ne želi natjecati s nama", rekao je on za novine Bild. "To znači da nam je potrebno odvraćanje. A odvraćanje uključuje nuklearno oružje."
ss/ard,reuters