Treba li još jedan spomenik ujedinjenju?

Tobias Hollitzer je član inicijative "Mirna revolucija" i čvrsto je uvjeren da Leipzig mora dobiti svoj spomenik koji će podsjećati na Mirnu revoluciju iz 1989. godine. Naime, nakon molitve za mir u crkvi Svetog Nikole 9. listopada 1989. na tzv. "demonstracijama ponedjeljkom" okupilo se više od 70.000 ljudi koji su krenuli ulicama Leipziga i zahtijevali kraj komunističkog režima i ujedinjenje sa Zapadnom Njemačkom. Taj se događaj smatra jednom od prekretnica koje su dovele do pada Berlinskog zida mjesec dana kasnije.

Istina, ispred crkve Svetog Nikole je u znak sjećanja na mirne prosvjede postavljen stup koji izgleda poput stupova u unutrašnjosti crkve. Zato mnogi stanovnici Leipziga smatraju da još jedan spomenik gradu jednostavno nije potreban.

Oprečna mišljenja

Građani imaju mogućnost reći što misle. Na internetu je otvoren forum na kojem se može raspravljati o nacrtima spomenika. Svoje je mišljenje na tom forumu dalo već više od 1.000 građana Leipziga. Mišljenja su krajnje oprečna. Dok jedni smatraju da spomenik treba biti podignut pod svaku cijenu, drugi pišu: "Rado se odričemo poklona iz državne blagajne i ne želimo još jedan spomenik."

Od prvobitnih 38 ostalo je još tri prijedloga za izgled spomenika. Oni su ušli u uži izbor stručnog žirija. No, niti jedan od njih ne nailazi na široku podršku stanovništva. Žiri najviše podržava prijedlog broj 1 pod radnim nazivom "70.000". Riječ je o površini veličine nogometnog igrališta na kojem bi se trebalo nalaziti 70.000 šarenih plastičnih sjedalica. Ta se ideja sviđa samo malom broju građana. O drugom prijedlogu se ni ne raspravlja. Nešto širu podršku ima treći prijedlog: plantaža jabuka pod nazivom "Jesenski vrt".

Referendum o spomeniku?

No, o smislu i besmislu planiranog spomenika ne raspravljaju samo građani, nego i političari. Spomenik bi trebao biti otkriven 9. listopada 2014. godine, na 25. godišnjicu početka velikih demonstracija ponedjeljkom, koje su predstavljale odlučujuću prekretnicu u Mirnoj revoluciji. No, taj termin sigurno neće biti održan. Odgovorni bi sada bili zadovoljni kada bi se do tada barem započelo s realizacijom. Za spomenik smije biti utrošeno 6,5 milijuna eura: pet milijuna iz savezne, 1,5 milijuna iz pokrajinske blagajne.

"Osim troškova, koji su argument protiv spomenika, nama se ne sviđa ni cijela zamisao. Nama bi bilo draže osnivanje neke zaklade ili dodjeljivanje nagrade za demokratski angažman", kaže predstavnica stranke Ljevica Juliane Nagel. Njezina se stranka zalaže za održavanje referenduma o tom pitanju. Ljevica je neočekivanu potporu dobila od konzervativnih kršćanskih demokrata. I oni su za referendum, ali u svakom slučaju žele gradnju spomenika, samo je pitanje kakvog.

Simbol promjena u istočnoj Europi

Među građanima koji bi se trebali očitovati na referendumu su i oni koji su kao Tobias Hollitzer u jesen 1989. na prosvjedima tražili slobodu mišljenja. On se nada da će se duhovi uskoro smiriti te ističe da pitanje spomenika ujedinjenju Njemačke nije samo stvar grada Leipziga. "Leipzig je zbog demonstracija ponedjeljkom postao simbol za cijeli tadašnji DDR", kaže Hollitzer. On zato želi spomenik u Leipzigu, ali naglašava da on neće biti samo simbol tog saskoga grada, nego i simbol značenja Mirne revolucije za promjene u cijeloj istočnoj Europi. I zato bi, smatra on, o gradnji spomenika trebali odlučiti svi građani Njemačke. No, Tobias Hollitzer je svjestan toga da bi to još više odgodilo ostvarenje projekta te da bi tada otkrivanje spomenika na 25. godišnjicu Mirne revolucije bilo još manje realistično.