Trgovci oružjem u Vijeću sigurnosti UN-a

„Prosvjed“ je riječ koja spontano pada na pamet kada se prisjetimo 2011. godine, kaže Wolfgang Grenz, glavni povjerenik njemačkog ogranka organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International. „Ljudi u svim dijelovima svijeta izašli su na ulice i zahtijevali pravednu raspodjelu dobara, demokraciju i poštovinje ljudskih prava. Ipak, demokratski uspjesi iz Tunisa, Libije i Egipta nisu nastavljeni“, dodaje on i naglašava kako su zemlje poput Kine reagirale jačim represalijama.

U godišnjem izvješću ove organizacije, objavljenom u četvrtak, 24.5. stoji kako su Europa i SAD verbalno podržale demokratske pokrete, ali nisu željele odustati od „posebnih odnosa“ s represivnim vladama koje u strateški važnim regijama s velikim rezervama nafte i plina, obećavaju stabilnost. Wolfgang Grenz konkretno ukazuje na primjer Bahreina: „SAD tamo imaju geo strateške i vojne interese. Tamo se Saudijskoj Arabiji dozvoljava suzbijanje ovakvih pokreta. Demokratski pokreti su samo djelomično podržani. Kod drugih država se šutjelo ili su čak ugnjetavači podržavani isporukama oružja“, kaže Grenz.

Njemačka naoružala Saudijsku Arabiju

Među isporuvačima je i Njemačka. U ljeto 2011. godine, Vijeće sigurnosti UN-a je, prema pisanjima medija koji nisu demantirani, u tajnom glasanju odobrilo izvoz više od 200 najmodernijih njemačkih borbenih tenkova „Leopard 2“ u Saudijsku Arabiju. Odluku su, inače, oštro kritizirali oporba i crkve u Nemačkoj. Prema izveštaju o izvozu oružja njemačke vlade, Saudijska Arabija je s troškovima u visini od 152 milijuna eura na desetom mjestu među državama po uvozu oružja.

S druge strane, Njemačka je, prema izveštaju organizacije Amnesty International, na sedmom mjestu po izvozu oružja, odmah ispred Kine, naglašava Grenz: „Najveći profiteri svjetskog biznisa s naoružanjem su zemlje koje imaju stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a.“ Najveći izvoznici konvecionalnog oružja su SAD i Rusija, a njih slijede Francuska, Velika Britanija i Kina. Stoga je razumljivo što Rusija nije glasala za oštrije sankcije protiv Sirije u Vijeću sigurnosti“, kaže Grenz: „Reći da je Vijeće sigurnosti UN-a jamstvo za poštivanje ljudskih prava, bilo bi previše pozitivno. Ali ja ga ne bih ni osuđivao. Vrlo je teško uskladiti te različite političke interese“, zaključuje on. U New Yorku se u srpnju održava konferencija UN-a na kojoj bi trebao biti izrađen i usvojen sporazum o trgovini oružjem. Njime bi trgovina konvencionalnim oružjem – od pištolja do borbenih aviona – trebala biti regulirana međunarodnim standardima.