Trideseta obljetnica "čuda" u Međugorju
24. lipnja 2011Oglas
Prvi put 24.lipnja davne 1981., šestero djece - Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, ispričali su kako im se ukazala Majke Božje na brdu Crnica, u Međugorju. Kako su se ukazanja ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od najpoznatijih mjesta hodočašća katolika iz cijelog svijeta. Vidjelica Ivanka Ivanković- Elez, ovih je dana ispričala kako joj se Gospa i dalje ukazuje te joj prenosi poruke.
Istraživanje počinje - kad viđenje prestane
I dok je Katolička crkva potvrdila ukazanja Gospe u Lurdu i Fatimi, o međugorskom fenomenu još nije izrekla konačan sud. Zbog čega, objašnjava profesor na Teološkom fakuktetu u Sarajevu dr Mato Zovkić: "Osnovno je što vidioci i dalje tvrde da imaju viđenja, za razliku od drugih sličnih događa. Tek kad vidioci kažu 'preostalo je', počinje ozbiljno istraživanje. Sve dok vidioci i dalje tvrde da im se Gospa i dalje prikazuje ne može se uraditi ozbiljno istraživanje.
Unatoč stavu Katoličke crkve, Međugorje već tri desetljeća privlači milijune vjernika iz cijelog svijeta. Veliki broj njih vjeruje u ukazanja i tvrde kako u Međugorju "pronalaze vjeru“ i doživljavaju duhovnu obnovu. Osnivanjem međunarodnog istražnog povjerenstva, Vatikan pokazuje kako ne želi ignorirati tu činjenicu: "Glavni razlog zbog čega je Vatikan osnovao povjerenstvo na višoj razini su hodočasnici koji tamo dolaze, obavljaju katoličke sakramente i doživljavaju nešto lijepo.
Da li je u skladu sa crkvenim naukom?
To crkveno učiteljstvo poštuje i strogo odvaja od doživljaja vidjelaca. Zato se ne može reći konačni crkveni sud o doživljaju vidjelaca, ali se zato prije ili kasnije može reći nešto o hodočašćima, odnosno pobožnostima, koji se tamo obavljaju", objašnjava profesor Zovkić koji tumači, i što se zapravo istražuje u ovom postupku: "Život vidjelaca i sadržaj poruka. Ispituje se ponašanje vidjelaca prije ukazanja, tijekom ukazanja i nakon ukazanja sve do njihove smrti i da li se sadržaj poruka poklapa slaže s javnom objavom i katoličkom disciplinom."
Međugorje je tako već desetljećima u svojevrsnoj "sivoj zoni" katoličke crkve: na vratima mnogih crkava u čitavom svijetu se mogu vidjeti i pozivi vjernicima na zajednički put u Međugorje - oprezniji župnici izbjegavaju pojam "hodočašće" baš zato jer Međugorje nije i od poglavarstva katoličke crkve priznato kao čudotvorno mjesto. Ali niti biskupi u samoj Bosni i Hercegovini nemaju usaglašen odnos prema zbivanjima u Međugorju.
Jedino postoji zaključak iz Jugoslavije
"Što se tiče doživljaja djece, mostarski biskup je vrlo kritičan i on prikuplja negativne izjave koje ne mogu biti pomirljive s katoličkom tradicijom i službenom objavom. Ako se pod mjesnom crkvom mislite na druge biskupe uključene uključene u Biskupsku konferenciju, oni nikada nisu dali novu izjavu od uopće osnovana Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine u prosincu 1994", objašnjava teolog iz Sarajeva.
Profesor na Teološkom fakuktetu u Sarajevu dr Mato Zovkić objašnjava kako se ti biskupi time drže zaključka bivše Biskupske konferencije Jugoslavje iz 1991. koja je došla do zaključka kako "nije sigurno" da su međugorski doživljaji nadnaravni, ali da hodočašća vjerenika treba dalje pratiti i ispitivati. Zato se sa velikom pažnjom očekuje objava rezultata povjerenstva, kojeg je utemeljila Sveta stolica u ožujku prošle godine o međugorskom fenomenu. Upitan kada bi se to moglo dogoditi, jedan od članova Povjerenstva nedavno je izjavio: "ne vidimo skoro kraj.“
Autor: Milan Šutalo
Odg. ur.: A. Šubić
Oglas