Turizam najvažniji za Hrvatsku!

Glavna tema sastanka U Odboru za regije bio je turizam gdje je predsjednik radne skupine odnosa s Hrvatskom, Talijan Isidoro Gottardo izrazio zadovoljstvo razvojem turizma u Hrvatskoj a posebno infrastrukturom, no prema njemu problem hrvatskog turizma predstavljaju prometnice tj. infrastruktura u Sloveniji.

Reforma pravosuđa ključna za jamstva stranih ulaganja

"Proces reforme pravosuđa je ključan ne samo zbog jamstva za demokraciju u Hrvatskoj već i zbog sigurnosti za strana ulaganja“, ističe Isidoro Gottardo i nastavlja: "Što se tiče turizma koji je zasigurno ključan za razvoj Hrvatske, bitna je uloga gradova i županija i to u dva pogleda. Prvo, vrednovanje lokalne kulture i identiteta te lokalne povijesti. Hrvatska je zemlja koja ima vrlo snažan identitet koji se očituje na lokalnoj razini i u lokalnim tradicijama. U Hrvatskoj postoji, ako hoćete, suživot različitih kultura koje su snažan čimbenik postojećem identitetu koji pomaže turizmu, ne samo u pogledu vrednovanja prirodnih resursa - tu mislim na more, obalu i gradove -već se tu radi o europskom turizmu koji traži i koji se vraća kulturi i mogućnostima obrane i očuvanja identiteta“.

U Odboru regija ističu i još nešto: "Za Hrvatsku je važan razvoj infrastrukture koji pomaže turizmu da se kroz razvoj usluga obrani baština i ostvari trajni razvoj, a s druge strane da se vrednuje kulturni identitet koji treba opstati i koji predstavlja nasljedstvo koje posjetitelji cijene.“

Turizam kao motor ekonomije

Francesco Ianniello iz Opće uprave Europske komisije za poduzetništvo smatra da je turizam motor ekonomije koji zbližava ljude i pomaže Europi izgraditi identitet. Republika Hrvatska je vrlo aktivan sudionik Odbora za turizam kojeg je osnovalo Europsko vijeće. Turizam pridonosi razvoju lokalnih i regionalnih sredina. Karakteristika turističkog sektora je razvoj malih i srednjih poduzeća. Turizam nije sektor kojeg se može uzeti zasebno već se ostvaruje suradnja s drugim sektorima (promet, regionalna politika, itd.). Europska komisija trenutno provodi tri pripremne radnje za unapređenje turizma:

1. EDEN - Europske izvrsne destinacije (s izvrsnom reputacijom), svake godine nova tema (ruralni turizam, nematerijalna baština, nacionalni parkovi), poglavito dobra suradnja sa zemljama kandidatima, a cilj ove inicijative je razvoj održivog turizma, Hrvatska je imenovala ambasadora za EDEN.

2. CALYPSO - posvećeno četirima kategorijama turista - mladima, starijima, obiteljima i invalidima - s ciljem razmjene iskustva, u Francuskoj već 20 godina postoje “Cheques vacances” zahvaljujući kojima francuski radnik može negdje otputovati za vrijeme godišnjeg (prije nije bio u mogućnosti), a španjolsko bi iskustvo trebalo postati EU-ova inicijativa - vlada svake godine izvan sezone pošalje milijun umirovljenika na odmor o svoj trošak te za svaki euro koji investira dobije 1,8 eura kroz PDV i veću stopu zaposlenosti.

3. Organizacija biciklističkih staza koje bi prolazile područjima koja su nekada bila odvojena željeznom zavjesom (inicijativa došla iz udruge EUROVELO). Ianniello je potom govorio o razvitku mreže znanja tj. o mreži regija koje žele konkretizirati pojam održivosti pa s tim ciljem uspostavljaju i mrežu sveučilišta na kojima postoji studij turizma. Ianniello je na kraju svog izlaganja čestitao Hrvatskoj, jer vrlo aktivno sudjeluje u svim aktivnostima, a on sam će sredinom listopada biti gost turističkog foruma u Hrvatskoj (8.-9. listopada Dani turizma i Europski turistički forum).

Dubrovnik se specijalizira i za zdravstveni turzima

Dubrovnik se specijalizira i za zdravstveni turizam

Gradnonačelnik Dibrovnika Andro Vlahušić istaknuo je jednu granu turizma na kojoj se posebno ističe Dubrovnik: "Hrvatska je u stanju ponuditi veliku ulogu u direktivi Europske unije tzv. 'Europa bez granica', što znači da je Europski parlament već donio odluku da se svi građani mogu liječiti u bilo kojoj europskoj zemlji bez prethodne autorizacije i po istim cijenama kakve su u njihovim zemljama. To je za Hrvatsku ogroman izazov koji omogućuje da najbolji hrvatski liječnici, medicinske sestre i zdravstveni radnici ostanu u svojim gradovima, da ostanu u svojim bolnicama, a da europski bolesnici i budući turisti plaćaju po cijenama koje su višestruko veće nego hrvatske. Veliki je strah, ističe Vlahušić, da će se dogoditi slično kao u Poljskoj, kada su najkvalitetniji liječnici otišli raditi u razvijenije europske zemlje, a ono što želimo poručiti je da Hrvatska ima kapacitet u svim regijama, ne samo na Jadranu ili Zagrebu nego i u drugim manjim bolnicama, gdje se mogu organizirati skupine od stomatologa do kućne njege - dakle, Hrvatska može pružiti sve ono što Europa ne može, jer je u Europi preskupo.

Vlahušić navodi i primjer jednog američkog liječnika koji se iz Frankfurta preselio u Dubrovnik: “Gospodin je sveučilišni profesor, Walten Bean, neurokirurg koji je došao u Dubrovnik." Više od 2.000 ljudi se liječi u dubrovačkim bolnicama, dodaje on, imamo zasebni odjel, posebne ugovore s Real Carribean i Carneval Cruises, tako da su svi putnici na Mediteranu, od Barcelone do Venecije, ako se na krstarenju razbole i ako nisu hitni slučajevi ne iskrcavaju ni u jednom drugom gradu nego u Dubrovniku. Pronašli smo način kako da aktiviramo najbolje stručnjake i dajemo dobre plaće svojim zaposlenicima, a sada smo vidjeli da možemo dobiti i vrhunske svjetske stručnjake, ako im omogućimo dodatnu zaradu, a ne da imamo kolektivne ugovore kao što imaju hrvatski zaposlenici, riječi su dubrovačkog gradonačelnika.

Hrvatska u neravnopravnom položaju

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel je rekao da nije problem privatizacija brodogradilišta, koliko činjenica da postoji neravnopravan odnos hrvatske brodogradnje s ostalim industrijama Europske unije koje se nalaze u sličnoj situaciji. Problem je u subvencijama koje daje država. “Nema gotovo niti jedne zemlje članice EU-a koja ne koristi mogućnost subvencija da pomogne svojim gospodarskim subjektima, a istovremeno se u Hrvatskoj inzistira na privatizaciji brodogradilišta”, istaknuo je Obersnel.

Vukovarsko-srijemska županija još uvijek pati od posljednica ratnih razaranja i šteta na području turizma, no koliko i jedna takva regija može povući sredstava navodi župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić: “Naša županija dosad je povukla 150 milijuna kuna bespovratnih sredstava u sudjelovanju u četiri gospodarske zone, zatim u turizmu i u oporavku malog i srednjeg poduzetništva koji su kandidirali svoje projekte kroz pretpristupne fondove. Imamo niz projekata u pripremi, a vrlo je značajna edukacija ljudi da budu spremni za pripremu projekata za povlačenje novca iz kohezijskih fondova koji će nam biti na raspolaganju uskoro kada Hrvatska uđe u EU”.

Decentralizacija u Hrvatskoj - “mrtvo slovo na papiru”

I na koncu, problem spore decentralizacije u Hrvatskoj opisao je riječki gradonačelnik Obersnel: “Problem vrlo spore decentralizacije u Republici Hratske koja se nažalost još uvijek provodi na deklarativnoj razini donošenjem zakona koji se nakon toga ne primjenjuju, pa tako do danas nije primijenjeno gotovo ništa od posljednjih izmjena zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi iz 2005., kojima je barem velikim gradovima u Hrvatskoj trebalo biti prepušteno znatno više ovlasti, prije svega u upravljanju javnim cestama i nekim drugim aktivnostima, što je ostalo samo mrtvo slovo na papiru.” Predloženo je da radna skupina o odnosima Hrvatske i Odbora regija preraste u savjetodavni odbor za Hrvatsku.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: M. Ljubičić