Turci sve neprijateljskiji prema izbjeglicama

Sve je počelo u utorak navečer svađom dvije grupe mladih u Altindagu – četvrti u glavnom gradu Turske Ankari. Sirijski migranti su se fizički sukobili s turskim mještanima. U sukobu su dva Turčina ubodena nožem. Nekoliko sati kasnije, jedan 18-godišnji Turčin u bolnici je podlegao ozljedama.

Ovaj događaj je pokrenuo val ksenofobije, koja je bila slična pogromu. U noći sa srijede na četvrtak stotine ljudi su izišle na ulice Altindaga, pljačkali su i palili trgovine, stanove i automobile sirijskih useljenika. Ove strašne scene mogle su se pratiti na Twitteru. Na brojnim video snimcima se vidi razjarena masa, kako pljačka imovinu Sirijaca i uzvikuje ksenofobične parole. Neki izgrednici su pokazivali takozvani „vučji pozdrav“ - simbol desno-ekstremističkog turskog pokreta „Sivi vukovi".

Za to vrijeme su se pod hashtagom „Ne želimo Sirijce", „Ne želimo Afganistance" ili „Turska Turcima" po društvenim medijima raširili brojni ksenofobični postovi.

Ne razlog samo ekonomska kriza

Turska vlada i stanovništvo su godinama tolerirali milijune izbjeglica i migranata, ali se raspoloženje posljednjih godina promijenilo.

Jedan od glavnih razloga za rastuću mržnju prema migrantima je i taj što je Turska od jeseni 2018. u konstantnoj monetarnoj i gospodarskoj krizi. Zbog loše situacije porasli su i egzistencijalni strahovi.

Za sociologinju Uls Sunatu su ksenofobična previranja u Ankari sve samo ne iznenađujuća. Ona smatra da se to ne može pripisati samo lošoj gospodarskoj situaciji.

„Napetosti između izbjeglica i lokalnog stanovništva nikada nisu stavljene pod kontrolu. Mnoge greške su se dogodile u useljeničkoj politici. Nije bila transparentna i loše je komunicirana."

Sunata pretpostavlja da će se neprijateljstvo nastaviti povećavati. Ona upozorava da su to potpirivali i političari, koji su stalno govorili kako će useljenici uskoro biti vraćeni u svoje domovine.

Također i predsjednik Istraživačkog centra za azil i imigracije (IGAM) Metin Corabatir smatra da je oštra retorika politike suodgovorna za razvoj trenutne situacije. Upravo zbog toga što su političari stalno tvrdili kako uskoro žele vratiti izbjeglice. „Već sada se gleda na izbore 2023."

Političari obećavaju deportacije

To se prije svega odnosi na najveću oporbenu Republikansku narodnu stranku Turske (CHP), koja je u posljednje vrijeme zaoštrila svoju politiku protiv izbjeglica. Šef CHP, Kemal Kilicdaroglu je izjavio, da će protjerati sve izbjeglice ako njegova stranka dođe na vlast.

U Turskoj se, prema procjenama, trenutno nalazi oko 3,6 milijuna sirijskih izbjeglica i migranata. Tu treba dodati i afganistanske izbjeglice, koje su u najvećem broju slučajeva pobjegle pred radikalnim islamističkim talibanima. Stotine tisuća ilegalno žive u Turskoj – rade slabo plaćene poslove i nemaju pristup zdravstvenoj zaštiti.

Hoće li talibani izazvati masovan priliv izbjeglica?

Nakon što su se NATO trupe povukle iz Afganistana, talibanima je pošlo za rukom da ponovo zauzmu veliki dio zemlje. Mnogi stanovnici Turske strahuju da bi sada mogao da uslijediti novi val migracija.