Tvrdolinijaš izabran za izraelskog predsjednika

Reuven Rivlin je uspio, doduše tek iz drugog pokušaja. Izraelski parlament je izabrao 74-godišnjeg izraelskog političara za budućeg predsjednika zemlje. Prošli put, prije sedam godina, Rivlin je bio poražen od dobitnika Nobelove nagrade za mir, Shimona Peresa. Ali ovog utorka (10.6.) je član konzervativne stranke Likud dobio 63 glasa zastupnika, dok je njegov suparnik iz liberalne Hatenua stranke Meier Schitrit osvojio 53 glasa.

U Izraelu predsjednika zemlje biraju samo zastupnici Kneseta jer su i njegove dužnosti prije svega samo reprezentativne. Zemljom upravlja premijer, Benjamin Netanjahu, i on ovim izborom ima, ali i nema razloga biti zadovoljan, objašnjava izraelski publicist Gil Yaron. Premijer treba biti zadovoljan jer je izabran kandidat njegove stranke Likud i time je parlament pokazao kako stoji iza njegove, koalicijske vlade.

Ali Rivlin nije bio kandidat kojeg je želio Netanjahu. S druge strane, niti sam nije znao, tko bi mu mogao najbolje koristiti na tom položaju. Može se reći da je na neki način bio prisiljen prihvatiti ga kao glavnoga kandidata svoje stranke, objašnjava Yaron, tim više što se već nekoliko puta sukobio s političkim mišljenjima i stavovima Rivlina.

Nema više izraelskog "smokvinog lista"

Zapravo se teško može reći, odnosi li se to i na pitanje osnivanja palestinske države i "rješenje dviju država" za koje se zalažu i brojni prijatelji Izraela u svijetu. Po prvi put Izrael je s Rivlinom dobio predsjednika koji odbija svaku raspravu o nekakvoj palestinskoj državi i na glasu je kao dobar prijatelj i zagovornik židovskih naseljenika na palestinskom području.

Netanjahu je pak, bez obzira na vlastito mišljenje, do sad uvijek imao predsjednika Peresa koji se zalagao za takvo rješenje pa se tako barem mogao steći dojam kako i Izrael, u nekom trenutku, teži stvaranju palestinske države. Sada izraelski premijer, objašnjava izraelski publicist Gil Yaron, više nema takvog "diplomatskog smokvinog lista" i mora jasno reći, što doista hoće s Palestincima.

S druge strane, makar je gorljivi zagovornik "Velikog Izraela", Rivlin je na glasu kao razmjerno pošten političar kojeg i njegovi protivnici smatraju gentlemanom. Može se reći da mu je to i donijelo predsjedničku funkciju, jer je njegov glavni protivnik, Benjamin Ben-Elieser iz Radničke stranke nedugo prije izbora morao odustati od kandidature zbog "nejasnoća" oko njegove imovine.

Veliki Izrael - i ustupci Palestincima

Naime, protiv Ben-Eliesera i državno odvjetništvo vodi istragu o načinu kako je on financirao kupnju svog stana. I na glasovanje u Knesetu utjecala je činjenica da je njegov protivnik Meier Schitrit priznao kako ima čak četiri stana, ali kako ih je sve "stekao na legalan način". Sam Rivlin doduše živi u četverosobnom stanu, ali to je jedina nekretnina koju ima i tu je sve "čisto".

Kao što to nije rijetkost na Bliskom istoku gdje se stvaraju savezi i među zadrtim protivnicima, Rivlin ima prijatelja i među Palestincima i njihovim strankama u Izraelu. Razlog tome jest što se novi izraelski predsjednik protivi stvaranju palestinske države, ali je spreman i na ustupke arapskim građanima u samom Izraelu. Tako je jednom dao do znanja kako bi radije prihvatio Palestince kao državljane Izraela, nego da se Izrael odrekne Zapadnog Jordana.

Za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i za brojne druge stanovnike Izraela je tako nešto potpuno neprihvatljivo. Židovsko stanovništvo Izraela stalno strahuje da će se "utopiti u moru Arapa" i takva opcija gdje bi Palestinci onda dobili i biračko pravo u Izraelu im se čini definitivno manje prihvatljivo nego država Palestina. Ali najkasnije izborom Rivlina izraelski premijer Netanjahu će morati i djelima pokazati što misli.