Twitter-etikete za medije u Srbiji
21. kolovoza 2021
Nalozi Radio televizije Srbije (RTS), Radio televizije Vojvodine (RTV), Tanjuga, Politike, Kurira, Informera, Srpskog telegrafa, Pinka, B92, Prve i Hepi, dobili su od Twittera etiketu suradnika vlasti, i to je bio povod za različite reakcije tih medijskih kuća. Većina ih je u privatnom vlasništvu i ti mediji su, osim par tabloida, manje-više bez mnogo buke prihvatili činjenicu koja je već poznata srpskoj javnosti: da su praktično dio propagandne mašinerije vlasti.
Ali, to nije bio slučaj i s RTS-om, koji je najburnije reagirao na taj korak. Twitter je inače prethodno u svom priopćenju pojasnio „da su mediji povezani s Vladom, oni u kojima država ima kontrolu nad uređivačkom politikom".
Radiotelevizija Srbije u svojoj izjavi navodi da će „zbog toga preispitati svoju prisutnost na toj mreži, ali i zatražiti reakciju Europske radiodifuzne unije (EBU), čiji je RTS član". RTS dalje ističe „da su nejasni kriteriji za dodjeljivanje takve etikete medijima", i dodaje: „Što tek reći za medije poput Radija Slobodna Europa, Deutsche Wellea (DW) ili Glasa Amerike (VOA) kojima je država osnivač i financiraju se u potpunosti iz državnog budžeta, ali na to korisnici Twittera nisu upozoreni? Napomenimo da DW i VOA odlično surađuju s RTS-om i ova primjedba nikako nije poziv da se etiketiranje medija proširi, naprotiv", priopćio je RTS.
Vučić: Ukinite mi nalog
Potez Twittera, naravno, nije mogao proći bez komentara predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji tu akciju vidi „kao pohvalu spomenutim medijima". Vučić taj korak ocjenjuje kao cenzuru, i u tom smislu je i svoj nalog ponudio kao žrtvu izazivajući Twitter „da i njemu ukinu nalog, da budem još jedan Trump u svijetu".
Ta reakcija nije prošla nezapaženo u svjetskim medijima, pa tako agencija AP piše „da srpski autokratski lider izaziva Twitter da mu ugasi nalog". AP ističe i „da srpski provladini mediji, uključujući i državnu televiziju, konstantno optužuju ono malo preostalih nezavisnih medija u Srbiji da ih kontroliraju korumpirani opozicioni lideri ili zapadna veleposlanstva". Agencija AFP podseća da je Twitter prošle godine izbrisao čak 8.500 lažnih naloga koji su poslali čak 43 milijuna objava uperenih protiv opozicije i nezavisnih medija.
Zanimljivo je da se tim povodom, i baš na Twitteru, oglasio „Trumpov čovjek", bivši izaslanik američkog predsjednika za dijalog Srbije i Kosova i bivši veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenel. „Licemerje Twittera u punom obujmu, svjetskim liderima je dosta. Twitter gubi utjecaj", napisao je Grenel i pritom tagovao zvanični nalog Vučića, @avucic.
Što je uloga javnog servisa?
Vrh RTS-a zvuči prilično iznenađeno i uvrijeđeno, ali, kako za DW kaže novinarka Tamara Skrozza, ona time nije iznenađena: „Oni su iznenađeni kao što su bili iznenađeni činjenicom da mjesecima ispod njihovih prozora traju prosvijedi, a da oni o tome ne izveštavaju. Kao što su iznenađeni činjenicom da ovdje postoji neka opozicija, i kao što su iznenađeni da ovdje postoje neki novinari koji se bore za slobodu medija. Imam dojam da je njima potrebno jedno veliko buđenje i mislim da bi trebali pogledati svoje vijesti i političke emisije, pa vidjeti koliko to nije u skladu s novinarskim kodeksima i medijskim zakonima, pa i sa elementarnom pristojnošću i funkcijom medija", napominje Skrozza.
Primjedbe na rad javnog servisa postoje već godinama, ističe za DW profesor Fakulteta političkih nauka Rade Veljanovski, ali se RTS na sve to oglušava i radi po svom. To je, po njegovim riječima, samo dokaz da oni ne razumiju ulogu javnog servisa: „Oni ne rade kao javni servis, već se ponašaju kao tipična državna radio-televizija, koja smatra da je promocija državne politike, promocija vlasti i promocija onoga što govore visoki državni zvaničnici njihova glavna uloga. To nema apsolutno nikakve veze s javnim servisom", kaže Veljanovski.
Rade Veljanovski dodaje da, kada je reč o svim spomenutim medijima, „tu nema nikakvog iznenađenja, jer je činjenica da se svi oni ponašaju kao servis vlasti, a to je nešto što je poznato i na što se upozorava već godinama".
Tamara Skrozza ukazuje i da je već standardno, ali i pogrešno pozivanje na medije poput Radija Slobodna Evropa, Deutsche Wellea i Glasa Amerike, jer „zaboravljaju da ti mediji, bez obzira što se financiraju sredstvima ove ili one vlade, ipak poštuju medijske kodekse. Tu se mogu čuti informacije sa svih strana, sukobljena mišljenja, i oni imaju nepristrane i objektivne analize", smatra Skrozza.
Vučić protiv svjetske nepravde
Reakciju Aleksandra Vučića na nove Twitter-oznake pojedinim medijima, Rade Veljanovski vidi kao „nedostatak svakog dostojanstva": „Jedan predsednik države ne bi smio tako reagirati. Predsjednik države koji žrli demokratizaciju društva i medijske scene, morao bi inzistirati da se ti mediji drugačije ponašaju. Time je samo dokazao da je ono što je Twitter uočio potpuno točno", ocenjuje Veljanovski.
„To je bizarna situacija" u kojoj je Aleksandar Vučić „jedva dočekao da se može uporediti s Trumpom", kaže Tamara Skrozza. „Čini mi se da je i na ovome na neki način profitirao, jer se sada pokazuje kao borac protiv svjetske nepravde i borac za opću stvar", dodaje Skrozza.
Ukinuta kritika Vučića
Kada je riječ o privatnim medijima, nitko i nije očekivao neku bitnu dozu samorefleksije kada je riječ o njihovoj uređivačkoj politici. Umjesto toga, ti mediji upustili su se u potragu za onima koji su ih po njihovoj ocjeni „cinkarili Twitteru", i sugerirali koga treba staviti na spisak suradnika vlasti. Većina tih medija potez Twittera vidi kao „stigmatiziranje medija", a pojedini najavljuju da će pokušati kontaktirati Twitter da bi ustanovili kako su se našli na toj listi.
Veliki broj medija naglašava upravo ono na čemu insistira i aktualna vlast, uglavnom uvijeno u neskrivenu poruku o „izdajnicima i stranim plaćenicima", a to je ukazivanje na srpske medije koji se financiraju iz inozemstva, i koji zbog toga nisu označeni na Twitteru.
Analize koje su rađene proteklih godina pokazale su da je većina označenih medija izuzetno naklonjena predsjedniku Srbije i Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandru Vučiću, koji je u njima predstavljen, gotovo bez izuzetka uvek u pozitivnom kontekstu.
Slično pokazuje i monitoring televizija s nacionalnom frekvencijom, u kojima su vladajuće stranke u Srbiji dominantno zastupljene u središnjim informativnim emisijama tih televizija. Negativno predstavljanje srpskog predsjednika na televizijama RTS, TV Prva, Hepi, Pink i B92 iznosi – nula posto.