U Hrvatskoj pozdravljaju Tadićevu ispriku

Hrvatska politička javnost uglavnom pozdravlja ispriku srbijanskog predsjednika Borisa Tadića na Ovčari. Tako je predsjednik SDP-a Zoran Milanović kazao „dolazak Tadića u Hrvatsku mogu samo pozdraviti. Jako mi je drago da je to na inicijativu hrvatskog predsjednika, da je tamo bila hrvatska predsjednica Vlade i da se to konačno događa.“ Prvi čovjek HSS-a Josip Friščić bio je suzdržaniji. „Kada je riječ o isprici, možemo praštati, ali ne treba zaboraviti jer tko zaboravlja povijest, onda mu se ona vrlo često vrati“, kazao je Friščić.

Među veteranima Domovinskog rata prevladava stajalište kako se radi o gesti, što ju je ishodio Bruxelles, nakon pritisaka na Beograd, ali i Zagreb. „Europska unije svugdje oko nas i, normalno, da im ne pada na pamet šetati šengensku granicu na granice republike Hrvatske, nego ubrzati cijeli proces jugoistoka“, smatra jedan od zapovjednika obrane Vukovara Branko Borković, Mladi Jastreb. S njim se ne slaže profesor Vlatko Cvrtila sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. „Mislim da u ovom slučaja, sad, nisu više toliko sugestije i pritisci, nego smo i mi na neki način došli do te pozicije da se dobrosusjedski odnosi mogu razvijati samo na jednom povjerenju“, ističe Cvrtila.

Veterani traže istinu o nestalima

Dvojica predsjednika oštro su odbacili tvrdnje kako ih je Bruxelles natjerao na geste pomirenja. Nema tog grada ni metropole što bi nas natjerali na ovakve postupke, uzvratio je predsjednik Ivo Josipović. Predsjednik Boris Tadić smatra kako će trebati srušiti još mnogo barijera da bi na kraju došlo do pomirenja dvaju naroda.

Veterani i stradalnici rata traže da se, uz ispriku i žaljenje, predsjednik Tadić angažira na pronalaženju istine o sudbini nestalih osoba, a dobar dio javnosti, kao i neke političke stranke traže ispriku zbog cjelokupne agresije na Hrvatsku.

Pljesak i zvižduci

Vukovar je, dakle, dvojicu predsjednika dočekao pljeskom, ali i glasnim prosvjedima i zvižducima. Emocije i stajališta su pomiješana jer za jedne je do Tadićevog posjeta došlo prerano, dok drugi traže da se što prije krenu graditi novi odnosi između Hrvatske i Srbije.

„Politika je jedno, ali život je drugo. Svjesna sam da političari moraju raditi na pomirenju, ali mislim da mnogi Vukovarci još dugo neće biti spremni za srdačne susrete naših predsjednika“, smatra jedna Vukovarka koja i danas traga za tijelom svoga supruga, ubijenog nakon okupacije Vukovara. Predsjednik HSP-a Daniel Srb Tadićev posjet ocijenio je trostrukim porazom hrvatske politike. „Prvo, jer je posjet neslužben, a drugo jer se na istu razinu stavljaju Vukovar i Paulin Dvor što je za Hrvatsku nedopustivo. I treće, Srbija konačno mora priznati odgovornost za rat, za stradanja, sustavnu politiku etničkog čišćenja i ubijanja civila“, izjavio je Srb, koji je bio glavni politički organizator prosvjeda u Vukovaru.

Na mladima počiva nada

Za razliku od takvih razmišljanja, skupina mladih ljudi iz Vukovara, Zagreba i Beograda okupili su se u Gradu na Vuki u znak potpore susretu dvojice predsjednika te da bi se poklonili svim žrtvama rata u ovome gradu. „Mi želimo srušiti barijere među ljudima, želimo dokazati da možemo biti zajedno“, istaknuo je koordinator Inicijative mladih za ljudska prava Mario Mažić, što je organizirala taj susret.

Puno će tinte biti proliveno na analize dosega Josipovićevog i Tadićevog susreta u Vukovaru. Već se čuju pitanja – je li riječ o stvarno povijesnom susretu ili tek jednom u nizu datuma, što su se kratkoročno proglašavali takvima a kasnije blijedjeli jer iza njih nisu slijedili nikakvi rezultati. Iako se zbog diplomatskog kompromisa radilo o neslužbenom posjetu, čin Tadićeve isprike ublažio je dosad žestoka protivljenja dijela javnosti otvaranju ikakvog dijaloga. Jer, Tadićev dolazak u Vukovar, kojemu je također zbog kompromisa nadodano i odavanje počasti žrtvama u Paulinu Dvoru, bez ikakve je sumnje važan događaj. On će dodatno potaknuti normalizaciju odnosa dviju država, ali i potaknuti europeiziranje regije. A ono za Srbiju znači i suočavanja sa posljedicama svoje politike iz 90-tih, napose u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, koje su se oružjem oduprle stvaranju tzv. velike Srbije.

Svima cilj Europska unija

„Izrečena isprika, predaja dokumentacije o nestalima nakon okupacije Vukovara dokaz su da su procesi krenuli u pravom smjeru, a nastave li se, možda i bilateralni spor pred Sudom u Haagu postane izlišan“, smatra politički analitičar Davor Gjenero.

Europska unija možda nije radila neke strašne pritiske na Zagreb i Beograd da dođe do susreta u Vukovaru, što je inače negirao predsjednik Josipović, ali je svojom politikom mrkve i batine, iznova prakticirane u regiji, olakšala Tadiću da se ispriča jer je Srbiji najavljeno otvaranje pregovora o punopravnom članstvu, Hrvatska je pohvaljena za sve dosad učinjeno kako bi postala 28. članica EU-a te istaknuta kao primjer drugima u regiji. Bosni i Hercegovini normaliziranje odnosa tih dviju država pak jamči njihovo dizanje prstiju s njezine cjelovitosti i mogućnost okretanja rješavanju svojih problema.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. urednik: Anto Janković