Mediji u Bosni i Hercegovini

Među mnogim dodirnim točkama zemalja zapadnog Balkana, se nažalost mogu naći i mnogi zajednički negativni principi. Između ostalog, na području medija je u regiji prisutno netransparentno vlasništvo, kao i veliki gospodarski i politički uticaj na medije. I dok fizičke prijetnje novinarima polako nestaju s ovih prostora, korupcija i nametanje političkih stavova i dalje su primjetni i zabrinjavajući. „Nužno je napraviti razliku između opće slobode medija i medijske politike, ali u atmosferi ekstremne polarizacije i staljinističke retorike po logici: 'ako nisi za mene onda si protiv mene', koja nije svojstvena samo za Balkan, za medije je važno da se suzdrže od zauzimanja strana", kaže Marc Gruber, direktor za područje Europe u Međunarodnoj udruzi novinara. On dodaje: „Problem na Balkanu je u tomu što u mnogim slučajevima osobe koji posjeduju medije imaju i vlastite političke planove, tako da kroz svoje medije šalju svoju poruku, a ponekad i lažnu informaciju. To su veliki problemi u upravljanju medijima i neovisni su od problema slobode medija. Dakle, imamo problem u etici i odgovornosti medijskog sustava na Balkanu.“

Mediji kao ogledalo države

Nedavno je Europska komisija izvještavanje Federalne televizije BiH nazvala „netočnim i neprofesionalnim“. Na udaru kritika se, kako je objavilo europsko povjerenstvo za proširenje, našao redovan sastanak u okviru strukturalnog dijaloga, ovoga puta s predstavnicima zakonodavstva Republike Srpske. Prema ocjeni Federalne TV sastanak je predstavljao nastavak udara RS-a na sve što je državno. Iz Bruxellesa je tada poručeno da za takvu vrstu izvještavanja nema mjesta na javnoj televiziji zemlje koja pretendira na članstvo u EU: „Mi smo zgranuti načinom na koji se FTV bavila ovim pitanjem. Ne samo što je netočno izvještavala, već je i širila lažne informacije i neutemeljene optužbe na račun europskog dužnosnika u Sarajevu“, izjavio je glasnogovornik Stefana Fülea, povjerenika za proširenje, Peter Stano. Federalna TV ovakve kritike ocjenjuje kao „neshvatljive i nervozne“ i naglašava da je transparentnost ono na čemu ustraje i sama Europska komisija: „Važne su nam državne institucije i važna nam je BiH, tako da ćemo nastaviti pratiti situaciju vezanu i za strukturalni dijalog“, poručio je urednik vijesti FTV, Željko Tica.

Interesi koji uništavaju društvo

U BiH se, prvi put nakon što je kleveta izbačena iz krivičnog zakona, otvaraju i krivični procesi protiv novinara. Zbog podsticanja nacionalne mržnje i netrpeljivosti krivične prijave podnijete su i protiv urednika i novinara FTV-a: „Mislim da je medijska scena prilično složena, radikalizirana i da je situacija sve gora“, smatra Tica.

I dok u samoj BiH kažu da su domaći mediji podijeljeni po etničkoj, entitetskoj i političkoj liniji, i iz EU-a stiže ocjena da medijska scena BiH reflektira interese političkih stranaka. „Uvijek se gleda tko je na čijoj strani“, kaže izvjestiteljica Europskog parlamenta za BiH, Doris Pack. „Ponašanje medija je bolno i suprotno onome što je potrebno regiji", kaže europska parlamentarka. Ona smatra da kada građani čitaju „lude priče“ po medijima postaju zabrinuti i više ne znaju što je istina. "Tek tu i tamo mediji iznose prave činjenice, dok drugi izmišljaju svoje priče na osnovu činjenica“, kaže Pack.

Na pitanje tko je kriv za ovakvo stanje, i pored postojanja relativno dobrih zakona na ovom području, dio krivice se prebacuje na slabo obrazovane i često nezainteresirane ili koristoljubive novinare. Doris Pack smatra da je problem u tomu što su novinari koji žele i znaju raditi zaposleni od strane onih koji uglavnom imaju neki svoj stranačko-politički interes i koji „nešto vide, a nešto ne“: „Mogu samo apelirati na one koji vode ovaj biznis, a nažalost to jest više biznis nego govor istine, da imaju na umu činjenicu da uništavaju cijelo društvo svojim 'tumačenjem priče'. Žao mi je mladih koji ne znaju gdje mogu dobiti prave informacije i gdje mogu naučiti kako bi se zemlja trebala voditi i kako se rješavaju problemi“, poručuje Doris Pack. A o tome da ovakvo stanje u medijima ne predstavlja problem samo unutar granica države, govore i sve strožiji kriteriji na području medija koji se postavljaju pred zemlje koje su na putu ka članstvu u EU.

Autorica: Marina Maksimović, Bruxelles

Odg. ur.: Nenad Kreizer