Ubojstvo u Berlinu i ruski mediji

Brojni ruski mediji su izvještavali o ubojstvu Zelimkana Kantgošvilija 23. kolovoza u berlinskom parku Tiergarten (prosvjedi protiv ubojstva na naslovnoj slici). To ni ne čudi jer međunarodni istraživački novinari naslućuju da bi iza ubojstva mogla stajati ruska tajna služba.

Kangošvili, gruzijski građanin čečenskog porijekla, je ubijen pucnjem u leđa i glavu iz pištolja s prigušivačem. On je nekoć bio zapovjednik čečenskih separatista i borio se u drugom čečenskom ratu protiv Rusije. Moskva ga optužuje za terorizam zbog čega ga je stavila na potjernicu. Kada je u Gruziji protiv njega počinjeno nekoliko pokušaja atentata on je potražio utočište u Njemačkoj.

Diskreditacija žrtve ubojstva

Neki ruski mediji pokušavaju diskreditirati žrtvu. Unatoč nedostatku dokaza "Komersant" je napisao da su za ubojstvo odgovorni Čečeni.  List se pritom poziva na "poznanike žrtve" koji nisu imenovani. Oni su Kangošvilija, kako piše dnevnik, opisali kao "utjecajnog borca" kojeg su mogli ubiti samo Čečeni - ili Čečeni iz Rusije ili oni koji su pobjegli u Europu. Pozivajući se na "Komersant" ovo su potom javili i drugi mediji, među njima i novinska agencija "Interfax".

Osim toga u Rusiji se izvještava da je Kangošvili imao islamističku prošlost. Istodobno je  u Njemačkoj skinut s liste osoba koje predstavljaju islamističku prijetnju. Na listu je Kangošvili dospio na osnovu uputa ruske tajne službe. Ipak više ruskih medija mu i dalje prebacuje islamizam. Primjerice u jednom izvještaju ruske televizije "Russia Today" ubijeni je označen kao "islamist" jer se u drugom čečenskom ratu borio na strani komandanta Šamila Basajeva, a ovaj slovi za međunarodnog terorista.

Špekulacije umjesto dokaza

U nekoliko ruskih medija se također špekulira o tome tko bi mogao imati interesa za skandal oko Kangošvilija. Tako je državna televizija "Rosija 24" optužila DW i njemački list "Tagesspiegel" da u slučaju ubojstva Kangošvilija vide samo "ruski trag" jer je takav trag "interesantniji i više obećavajući". Voditelj televizije je o izvještavanju zapadnih medija rekao da se u ovom slučaju "novinarstvo pretvorilo u ogromnu teoriju zavjere".

Prethodno je ruski list "Wsgjad" prebacio njemačkim medijima da zbog želje za skandalom i pohlepe šire pogrešne informacije jer njemačkim listovima "za vikend nedostaje senzacionalnog sadržaja".

Kakve veze ima ubojstvo s G7 i Sjeverni tok 2?

Iako ubojstvo Kangošvilija sasvim jasno nije povezano ni s G7 niti s plinovodom Sjeverni tok 2, koji se trenutno gradi od Rusije ka Njemačkoj, u ruskim medijima su se pojavile odgovarajuće špekulacije. Tako televizija "Rosija 24" navodi kako njemačka kancelarka Angela Merkel navodno treba "jake argumente" za samit G-7 kako bi uvjerila druge zemlje članice G7 da se Rusija ne može vratiti u grupu najvažnijih industrijskih zemalja svijeta.

Ruska novinska agencija "Ru-AN" je čak otišla toliko daleko i dala naslutiti da SAD i europske zemlje slučaj ubojstva preuveličavaju jer tako žele spriječiti završetak gradnje plinovoda Sjeverni tok 2. Ipak prema mišljenju ruskih autora takva nastojanja će ostati bez uspjeha jer će Njemačka "odoljeti svim prigovorima i prijetnjama jer joj potreban plin iz Rusije".

Taktike za dezinformiranje

Izvještaj koji je napravila "Rosija 24", u kojem su novinari proglašeni teoretičarima zavjere, je primjer klevetanja, smatra Ben Nimmo iz američke istraživačke tvrtke "Graphika" koja, između ostalog, otkriva dezinformacije na društvenim mrežama. On kaže da Kremlju bliski mediji na neugodne vijesti reagiraju ne samo klevetom, nego i izokretanjem činjenica, optužbama, skretanjem pozornosti i zastrašivanjem.

Jedan od ciljeva te taktike je međunarodna istraživačka mreža "Bellingcat". Aktivisti ove mreže istražuju ubojstvo u Berlinu, a prethodno su istraživali o srušenom malezijskom avionu MH17 2014. godine u Donbasu. "Kremlj odavno vodi kampanju klevetanja Bellingcata. U konačnici su istraživača Bellingcata vrlo dobri u onome što rade", kaže Nimmo. Prema mišljenju ovog stručnjaka Kremlju bliski mediji aktiviste "Bellingcata" optužuju za rusofobiju. Osim toga oni su pozvali ljude da ne čitaju izvještaje "Bellingcata".

„Ipak još uvijek ne možemo govoriti o velikoj ruskoj kampanji dezinformacija kao u slučaju dvostrukog agenta Sergeja Skripalja, protiv kojeg je u Velikoj Britaniji izveden napad otrovom ili kao u slučaju MH17", smatra Nimmo. Ruska kampanja u slučaju Kangošvilija će ovaj put ovisiti od toga kako će se ponašati njemačka vlada, smatra on. "Ako njemačke vlasti ne poduzmu ništa i stvar jednostavno zataškaju onda ne treba očekivati porast dezinformacija, ali ako bude glasnih priopćenja onda ćemo dobiti dugu kampanju", kaže Nimmo.