Ugovor o zabrani kazetnih bomba

Nepune dvije godine su bile potrebne za izradu ugovora o zabrani proizvodnje, skladištenja i korištenja kazetnih bomba. Potpisivanje toga ugovora uspjeh je i za Ulija Ankena od organizacije Handicap International: „Konačno imamo veliki uspjeh u sklopu međunarodne zajednice iz humanitarnih razloga. Čitava jedna vrsta oružja bit će zabranjena zbog svoga lošeg dugoročnog djelovanja za čovjeka.“

Problem neeksplodirane bombe

Kazetne bombe se bacaju iz zrakoplova, a svaka u sebi sadrži do tisuću eksplozivnih naprava, u Hrvatskoj prozvanih „zvončićima“. Problem predstavlja osobito velik broj neeksplodiranih bomba, naglašava Dominique Leu iz Međunarodnoga crvenoga križa: „Ako kazetna bomba sadrži 1000 eksplozivnih naprava, do 40 posto ne eksplodira, to znači da na zemlji ostane 400 neeksplodiranih bomba. To znači kad se primjerice civili vraćaju kući ili kad moraju obnavljati svoja sela da postoji velika opasnost da naiđu na tu bombu i da ona eksplodira.“

Korištene i u Hrvatskoj

Kazetne bombe su nakon Drugog svjetskog rata upotrebljavane u najmanje 25 sukoba: u Afganistanu, Iraku, u Laosu, Čečeniji, Vijetnamu, u Libanonu 2006. i Gruziji ove godine. Srpske snage su ih upotrebljavale za vrijeme rata u Hrvatskoj, među ostalim i prilikom napada na Zagreb 1995. godine.

Amerikanci, Rusi i Kinezi nisu potpisali ugovor o zabrani kazetnih bomba. Ali, iskustva s nagaznim minama pokazuju da takav ugovor može praviti pritisak i na zemlje koje ga nisu potpisale.