Ukrajinske trupe prodrle u Rusiju: što se dosad zna?

U Sudžanskom i Korenjevskom okrugu Kurske oblasti posljednja dva dana vode se borbe. Prema navodima ruskog Ministarstva obrane, kao i vojnih stručnjaka, postrojbe ukrajinske vojske napreduju kroz teritorij Ruske Federacije. Najmanje dva ruska regruta su zarobljena, a ruska vojska je izgubila barem jedan helikopter Ka-52 – oboren je FPV-dronom. Ruske vlasti tvrde da su "zaustavile napredovanje neprijatelja" i da "kontroliraju situaciju", ali dokazi o borbama dolaze iz grada Sudže s 5.000 stanovnika.

Većina vojnih stručnjaka s kojima je DW razgovarao slaže se da će napad ukrajinskih oružanih snaga na ruski teritorij oslabiti poziciju ruske vojske na glavnoj liniji fronta – ona će morati prebaciti dio svojih snaga u pozadinu. Ukrajinska strana nije službeno komentirala izvještaje o prodoru preko granice.

Što ruske vlasti kažu o situaciji u Kurskoj oblasti?

Ni članovi ruskog Vijeća sigurnosti nisu imali vremena razgovarati o "aktualnim događajima". "Morat ćemo započeti s događajima u Kurskoj oblasti", rekao je ove srijede (7. kolovoza) ruski predsjednik Vladimir Putin na otvorenom dijelu sjednice ruskog Vijeća sigurnosti. Ocijenio je da je to "provokacija velikih razmjera" i optužio Kijev da njegove snage "neselektivno pucaju iz različitih vrsta oružja, uključujući rakete, na civilne i stambene zgrade, kao i ambulantna vozila".

Načelnik ruskog generalštaba Valerij Gerasimov uvjeravao je članove Vijeća putem video-veze da je zaustavljeno napredovanje ukrajinskih trupa, snaga do tisuću ljudi, koje su prodrle duboko u Kursku oblast. Prema riječima Gerasimova, "neprijateljski gubici" iznosili su 315 ljudi, uništena su 54 oklopna vozila, uključujući sedam tenkova.

I dan ranije (utorak, 6. kolovoza) rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da je napad odbijen i da su se "ostaci diverzantske grupe povukli na teritorij Ukrajine". Kasnije je ta poruka na društvenim mrežama Ministarstva preuređena, a nestala je i iz vijesti nekih ruskih državnih novinskih agencija.

Uspjeh ukrajinske vojske je neuspjeh ruske obavještajne službe

Sasvim je moguće da je u zatvorenom dijelu sjednice ruskog Vijeća sigurnosti bilo riječi o neuspjehu ruske obavještajne službe, koja nije pratila kretanje velikih jedinica Oružanih snaga Ukrajine u blizini granice, kaže neovisni ruski vojni stručnjak Jurij Fedorov: "U pitanju su otprilike dvije brigade, od kojih svaka ima oko 4.000 ljudi. To je nesumnjivo uspjeh za ukrajinsku stranu."

Prema njegovim riječima, te trupe bi mogle biti dovoljne za formiranje mostobrana na teritoriju Ruske Federacije, gdje nema ozbiljnih obrambenih utvrda, niti dovoljno ruskih postrojbi za obranu. "U Kursku ima deset do dvanaest tisuća ruskih vojnika. Oni su raštrkani i manje spremni za borbu od snaga koje su direktno angažirane u ratu", kaže Fedorov i ocjenjuje da je glavni cilj ukrajinskih oružanih snaga da odvrate pažnju ruske vojske s glavne linije fronta.

Istovremeno, vojni stručnjak ukazuje da se ukrajinske snage također suočavaju sa značajnim problemima: "Zelenski je rekao da je 14 brigada Oružanih snaga Ukrajine nedovoljno popunjeno i da nema dovoljno oružja da se one uključe u borbu", podsjeća Fedorov.

Zauzeto deset ruskih sela i 15 kilometara teritorija

S time se slaže i neovisni ruski vojni stručnjak Jan Matvejev. On napominje da je sada na teritoriju Ruske Federacije možda nekoliko stotina ukrajinskih boraca, a ostali su i dalje u rezervi na teritoriju Ukrajine. Prema njegovom mišljenju, ako zapovjedništvo ukrajinske vojske zaključi da ima uspjeha u ovoj ofanzivi, onda i rezerve mogu biti prebačene u napad.

Od 7. kolovoza Oružane snage Ukrajine uspjele su zauzeti deset sela i oko 15 kilometara ruskog teritorija, navodi Matvejev. Pritom su, kako dodaje, te informacije zasnovane na izvještajima prokremaljskih službenika: "Općenito se suočavamo s ozbiljnom blokadom informacija – gotovo da nema podataka ni s ukrajinske niti s ruske strane."

S psihološkog gledišta, smatra Matvejev, osvojeni teritorij predstavlja snažan argument za ukrajinsku stranu u kontekstu razgovora o mogućem primirju. No s vojnog gledišta postavljaju se, kaže, mnoga pitanja: "Hoće li ukrajinska vojska potrošiti više energije na ovu diverziju, nego što će ruska vojska potrošiti svojih jedinica. Na Donjeckom frontu, na primjer, ukrajinska vojska se suočava s ozbiljnim problemima."

Gubitak kontrole nad dijelom teritorija Ruske Federacije je katastrofa za vlasti u Moskvi, ocjenjuje ukrajinski vojni stručnjak Oleg Ždanov. On napominje da je ovo prvi put od 1991. godine da strane trupe kontroliraju dio teritorija Ruske Federacije. Pritom rusko zapovjedništvo nema slobodne rezervne vojnike da ih brzo prebaci u novu zonu borbenih djelovanja: "U Rusiji se svakog mjeseca mobilizira 25 do 30 tisuća ljudi i s njima se potpisuju ugovori, ali sve to sa ciljem da se nadoknade gubici na glavnom bojištu."

On smatra da ukrajinsko vodstvo može iskoristiti situaciju za formiranje moćnije pregovaračke pozicije ako započne mirovni proces za rješavanje vojnog sukoba. "Politički značaj ovog mostobrana ili ovog teritorija mnogo je veći od vojnog uspjeha", kaže ukrajinski vojni stručnjak.

U toku evakuacija iz pograničnih naselja

Vlada Kurske oblasti na društvenim mrežama tvrdi da je situacija u regiji "pod kontrolom" i da je u toku evakuacija lokalnog stanovništva iz pograničnih područja. Postoje, međutim, dokazi da neki stanovnici sami pokušavaju izaći iz zone borbenih djelovanja ili se skloniti u druga naseljena mjesta. O tome, na primjer, svjedoči svećenik Jevgenij Šestopalov u video-snimci koja se aktivno širi na ruskim društvenim mrežama. Prema njegovim riječima, neki mještani, uključujući i djecu, sklanjaju se u crkvu Svete Trojice u Sudži: "Cijela Sudža gori. Svakih deset do petnaest sekundi napad. Nema nikakvog prijevoza, pa zato okupljamo ljude u crkvi."

U međuvremenu se na internetskoj stranici Kremlja pojavila informacija da je za preseljenje dvije i pol tisuće obitelji iz pograničnih područja potrebno 11 milijardi rubalja – otprilike 4,4 milijuna po obitelji. Do sada je iz saveznog proračuna izdvojena prva tranša od 1,8 milijardi rubalja, izjavio je potpredsjednik ruske vlade Denis Manturov. Istovremeno "patriotske" grupe na društvenim mrežama počele su prikupljati vodu za piće i lijekove za vojsku u Kurskoj oblasti. U samom Kursku organizirano je dobrovoljno davanje krvi i dugačak red formirao se već od ranog jutra.

Kakve su reakcije na društvenim mrežama?

Na službenoj stranici vlade Kurske oblasti na društvenoj mreži VK u komentarima se pojavljuju poruke korisnika koji se raspituju kako evakuirati svoje najmilije iz pograničnog područja, ali i o tome zašto ruski vojni obveznici uopće sudjeluju u ratnim djelovanjima. „Što je s djecom koja su zarobljena? Oni su samo bili na odsluženju vojnog roka. Dječaci od 21, 22 godine. Tko će ih izbaviti iz zarobljeništva?“

Na nekim drugim društvenim mrežama podsjeća se da su uoči borbi u Kursku viđena vozila s oznakama čečenskih specijalaca jedinice Ahmat. Još uvijek nema potvrde da ta postrojba sudjeluje u borbama. „Ahmat je prije tjedan dana u Sudži plesao lezginku (tradicionalni ples s Kavkaza, popularan i među Čečenima) i pucali su u zrak. Ja osobno ne znam gdje su sada ti ljudi“, napisao je autor prokremaljski orijentiranog Telegram-kanala „Voenkor Kotenok“.

Odgovorio mu je Apti Alaudinov, zapovjednik specijalne postrojbe Ahmat, koji je na svom Telegram-kanalu napisao da situacija „nije kritična“. „Vi i sami razumijete da 11 tenkova i 20 vozila za transport pješaštva (ukrajinskih oružanih snaga, prim. red.) neće odlučiti ništa“, uvjeravao je on. Ujedno je objašnjavao da čečenske specijalne snage nisu u stanju zaštititi 400 kilometara granice između Rusije i Ukrajine.

U međuvremenu, prema istom autoru „Voenkor Kotenoka“, ukrajinske trupe su ušle u Korenjevo i Sudžu, dva pogranična regionalna centra Kurske oblasti. Pod kontrolu Oružanih snaga Ukrajine potpala je i plinska mjerna stanica Sudža.

Ovaj članak je izvorno objavljen na ruskom jeziku