Ukrajinu ne prepustiti samoj sebi

Nekoliko prosvjednika je ubijeno u uličnim borbama u Kijevu. To je tužan bilans višemjesečnih sukoba između 'Euromaidan aktivista' i snaga sigurnosti predsjednika Janukoviča. Obračuni na ulicama Kijeva u punom su jeku.

Još koncem proteklog tjedna, nakon zaoštravanja odnosa među sukobljenim stranama, mnogi su se pribojavali najgoreg. Novim represivnim zakonima koji značajno ograničavaju pravo na prosvjede, predsjednik Janukovič je svjesno ciljao na eskalaciju sukoba.

Janukovičeva strategija eskalacije

Umjesto da vodi ozbiljne pregovore s umjerenim vođama oporbe, Janukovič je usvajanjem iznenađujućeg paketa zakona objavio rat onima koji već mjesecima zahtijevaju njegovu ostavku. Posljedica toga bila je podjela u redovima onih koji predvode demonstracije i njihovih pristalica. Vođe oporbe, poput Vitalija Klička, podstakle su radikalne i nasilne prosvjednike na otpor protiv vlasti u Ukrajini.

Ukrajina se tako našla na rubu izbijanja građanskog rata. To je rezultat radikalizacije prosvjednika i strategije eskalacije Viktora Janukoviča. Mirni prosvjedi počeli su u studenom nakon što Janukovič nije potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Europskom unijom.

U međuvremenu se ne radi više samo o približavanju EU, već u biti o opstanku vladavine Janukoviča, koji je represivnim zakonima i brutalnim akcijama snaga sigurnosti dokazao nedostatak demokratske odgovornosti. Čekanje do redovnih predsjedničkih izbora u proljeće 2015. godine, dakle, nije rješenje aktualnih sukoba.

EU i Rusija moraju djelovati

Politika koja je trenutno na sceni izuzetno je opasna. Janukovič, ali i vođe oporbe, ako uopće više i mogu govoriti u ime svih demonstranata, međusobno se optužuju i teško da će postići bilo kakav dogovor i rješenje bez da se umiješaju posrednici. Dakle, ako se nastavi nasilje, koje svakako treba zaustaviti, Ukrajinu bi mogao zahvatiti građanski rat. Stoga se očekuje da EU i Rusija zajednički djeluju na rješavanju ovog problema.

Zbog složenih interesa, nejasnih pretpostavki i vizija europske politike Ukrajine u kojoj prevladava uglavnom vanjsko -politički utjecaj Rusije u kojem nema odstupanja, to neće biti nimalo lak poduhvat. Primjer Sirije je na najsuroviji način pokazao kuda to može odvesti, ako međunarodna zajednica ne želi usuglasiti razlike u stavovima. Slučaj Sirije je također jasno pokazao da pritisak Zapada, ali i sankcije koje bi EU trebala najzad uvesti režimu Viktora Janukoviča, kao i pragmatična politika sa Rusijom, mogu dovesti do političkih rješenja.

Ukrajina klizi u građanski rat. To ne može biti niti u interesu Rusije, ali ni u interesu Zapada. Već sada bi trebali početi diplomatski napori EU-a usmjereni prema Moskvi. U diskusijama o Siriji u Montreauxu i na sastanku globalne elite u švicarskom Davosu trebalo bi biti dovoljno mogućnosti kako bi se spriječila daljnja eskalacija sukoba u Ukrajini.