Ulaznica Srbije za EU

Najveća oporbena stranka u Njemačkoj, Ljevica, nedavno je uputila pitanje Saveznoj vladi kako bi saznala kakav je stav služebnog Berlina o suzdržavanju Srbije prema sankcijama protiv Rusije. U odgovoru koji potpisuje demokršćanka Maria Böhmer državna minisitrica u Ministarstvu vanjskih poslova, stoji kako je Srbija tijekom pristupnog procesa „obvezna se sve više približavati politici Europske unije prema trećim zemljama“.

„Tu spada i preuzimanje i primjena pozicija Europske unije prema Rusiji, a u svezi s destabilizacijom Ukrajine i protupravnom aneksijom Krima, uključujući i restriktivne mjere. Savezna vlada bi pozdravila ukoliko bi se Srbija priključila ovoj poziciji“, piše Böhmer. U odgovoru u koji je DW dobio na uvid, državna ministrica se poziva na europske ugovore i konkretnije dodaje: „Danas Srbija nije pravno obvezna preuzeti pozicije Europske unije – uključujući sankcije. Istodobno približavanje vanjskopolitičkim pozicijama EU-a ne može biti odlagano do dana mogućeg pristupanja EU. Odgovornost je Srbije da pravovremeno reagira.“

Pitanje je Vladi postavila zastupnica Ljevice Sevim Dagdelen koja u kratkom intervjuu za DW komentira pozicije Srbije prema Rusiji te odnos Berlina prema problematici.

DW: U odgovoru na Vaš upit stoji da bi njemačka Vlada „pozdravila“ priključivanje Srbije vanjskoj politici EU-a prema Rusiji, ali da Srbija nije pravno obvezna na takav korak. Gdje je granica obaveza iz europskih ugovora i dobrih namjera koje bi netko „pozdravio“?

Sevim Dagdelen: Vlade su u prvoj liniji naravno vezane ugovorima. Poštivanje ugovora na posljetku ima veze sa povjerenjem. Srbija ima dobre odnose s Rusijom i njezina je zemlja partner na Balkanu. Ukoliko bi Srbija kršila ugovore i dosadašnju dobru suradnju s Rusijom, to bi bio slom u dosadašnjoj međunarodnoj suradnji Srbije koja je obilježena povjerenjem. Cilj približavanja EU ne smije biti da se Srbija svede na vazalnu državu. Srbiji treba suradnja s Rusijom i sradnja sa EU. A objema stranama treba Srbija.

U Beogradu se Njemačkoj pripisuje odlučujuća uloga unutar Unije, između ostalog i kada se radi o pristupnim pregovorima Srbije. Neki mediji pišu kako bi Berlin mogao kočiti pregovore zbog „neposlušnosti“ u politici prema Rusiji.

Savezna vlada će dalje pojačati pritisak na Srbiju. Cilj je da se Srbija, baš kao i Ukrajina ili sada Moldavija, izbiju iz ruske zone političkog utjecaja. Onaj tko misli da se Rusija može prognati iz Europe, svjesno prihvaća mogućnost novih sukoba. U slučaju Moldavije smo vidjeli da njemačka vlada prihvaća čak i izbore bez poštivanja minimalnih demokratskih standarda. To je šokantno i nije dobar znak za povjerenje i suradnju u Europi.

U odgovoru na Vaše pitanje piše i da je Srbija „obvezna“ da „pravodobno“ preuzme europsku vanjsku politiku. Što bi ovdje bilo pravovremeno? Naime, teoretski je moguće da Srbija nikada i ne postane članica EU-a.

Upravo je to problem. Srbija bi ovdje trebala biti prisiljena bezuvjetnom podređivanju eskalacijskoj politici EU-a prema Rusiji. Izgleda da je prihvaćanje katastrofalne politike protiv Rusije zapravo srpska ulaznica za EU, baš kao i priznanje jednostrano proglašene neovisnosti Kosova. Ali čak i ako Beograd ispuni te uvjete to i dalje ne bi bilo jamstvo za članstvo u EU. Mislim da je sramna ta pozadinska politika Berlina. Sve više podsjeća na nastup Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi osamdesetih godina. Međutim, srozavanje Srbije na status banana-republike neće funkcionirati.

Koliko u Berlinu i Bruxellesu postoji razumevanje za odnose Srbije i Rusije? Ovdje ne mislim na „pravoslavno bratstvo“ nego na ekonomsku ovisnost Beograda od Moskve.

Postoji međusobna ekonomska ovisnost. To vrijedi za odnose Srbije i Rusije, ali i odnose Europske unije i Rusije. Trenutnu politiku Njemačke prema Rusiji kao tešku grešku kritizira bivši kancelar Helmut Schmidt i mnogi drugi u aktualnoj peticiji. Ono čemu trenutno svjedočimo – ukidanje gospodarskih kontakata – donijet će samo štete svim stranama. Bojim se da će ceh platiti stanovništvo Europe. Nadam se da se Srbija neće pognuti pritisku Berlina niti se odreći dobrih odnosa s Rusijom. Vrijeme diktata u vanjskoj politici mora pripadati prošlosti. Oni koji ponovo barataju prijetnjama zapravo stvaraju opasnost od rata u Europi. To ne smijemo dozvoliti.

*Sevim Dagdelen, 1975, je političarka njemačke Ljevice i zastupnica u Bundestagu od 2005. godine. Trenutno je i članica Odbora za vanjsku politiku. Pripada lijevom krilu stranke i u svojim nastupima oštro kritizira kapitalizam, politiku Izraela i Turske, zemlje u kojoj su joj rođeni roditelji.