Uljanik pred provalijom

Zbog krize u Uljaniku mijenja se lice Pule: radnički stanovi iznajmljuju se turistima, a trgovine se sele izvan centra. Lokotima zaključan ulazak u Uljanik, a radnici ponovno štrajkaju i ne dopuštaju vanjskim kooperantima izgradnju brodova. To je stanje s kojim je započelo proljeće u pulskom industrijskom divu. Kriza je na vrhuncu, a u 162 godine dugoj povijesti Uljanika tvrtka nikad nije bila tako stisnuta uz zid. Pitanje je opstanka, a "Arsenal" - kako radnici nazivaju brodogradilište, već je napustilo 1.150 radnika.

Boris Cerovac, predsjednik Jadranskog sindikata u Uljaniku kaže da je početkom 2018. tu je radilo 2.800 radnika, a sada 1.650 i kako danas svaki dan odlazi po pet, šest radnika. Iznosi nam porazne podatke o urušavanju Uljanika koji je desetljećima bio najveći gospodarski subjekt i najveći poslodavac hrvatskog djela Istre. Kaže da je mnogo brodograditelja otišlo raditi u Poštu ili Vodovod te u druga trgovačka društva diljem Istre. "No, znatan broj radnika, u dobi od 25 do 40 godina, otišao je za Irsku i Njemačku, ostavljajući u Puli svoje obitelji. Ali se mnogi žele vratiti u Pulu, ako bi se situacija u Uljaniku normalizirala", govori nam Cerovac.

Otkako su novi strateški partneri Uljanika, talijanski Fincantieri i hrvatski Div, odbili rješavati dubioze pulskog brodogradilišta, sva su očekivanja u spašavanje urušenog sustava uprta u hrvatsku Vladu. No, dok manjinski koalicijski partneri zagovaraju stečaj za sustav koji je pojeo puno proračunskih kuna, vladajući HDZ nije jedinstven u odluci: spašavati ili ne. Izjave koje se u javnosti čuju iz vladajućih krugova stvaraju dojam kako se njima ne žuri. No, radnicima je pet do podne već prošlo jer nisu dobili šest punih plaća. Doduše, od države su ranije dobili tri minimalne plaće, ali to je bila samo vatrogasna mjera da se privole radnici da dovrše brodove kako državni proračun ne bi teretile izdane garancije i za te brodove.

Potrošeno daleko više nego što se uopće ima

Slijedeći dani bit će presudni za pulsko brodogradilište, ali agonija u Puli traje gotovo godinu dana. Počelo je ljetnim štrajkovima zbog kašnjenja plaća. Međutim, krivi kurs u vođenju Uljanika počeo je daleko ranije. Društvo je od početka 2014. do listopada 2018. godine uknjižilo zbirni poslovni gubitak od 2,87 milijardi kuna ili 387 milijuna eura. Gubitak je toliki da je društvo "pojelo" vlastitu imovinu i trenutno knjiži negativan kapital od 2,2 milijarde kuna. Kapetani su odavno usmjerili vođenje tog industrijskog diva, koji zauzima velik dio priobalja u Pulskom zaljevu, u krivom smjeru.

Ima li Uljanik šanse za opstanak ako država stabilizira financije i zaustavi odljev radnika? Cerovac je uvjeren da sve to neće biti dovoljno bez paralelnih subvencija države. Bude li ih i u budućnosti, naš sugovornik smatra da bi Uljanik ponovno mogao biti konkurentan: „Pula je prepoznatljiva po Uljaniku. Ujedno, Uljanik je stvorio Pulu i okolicu te on je itekako potreban gradu zbog velikog zbog broja zaposlenih i novca koji se generira od plaća radnika."

Cerovac dodaje da, ukoliko se Uljanik ne uspije spasiti, radnici bi bili prepušteni sami sebi: "Stariji radnici bi mogli čekati umirovljenje na birou rada, a mlađi će drugdje tražiti posao ako ga ne nađu u Istri ili Hrvatskoj."

Uljanik je važan za čitavu Pulu

Jasna Jaklin Majetić, predsjednica Županijske komore Pula HGK vjeruje u mogućnost restrukturiranja i pronalaska održivog rješenja za zaposlenost radnika Uljanika. „Opstanak brodogradnje od velikog je značaja za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, jer je uz brodogradnju vezan veliki industrijski sustav kooperanata, proizvođača opreme i pružatelja niza usluga te obrazovni i znanstveni sektor. Atraktivna lokacija Uljanika u pulskom zaljevu otvara promišljanja o budućim razvojnim planovima koji ne znače isključivanje brodogradnje u održivim granicama."

Dio uljanikovih radnika koji su samoinicijativno napustili tvrtku su relativno brzo našli novi posao, izjavila nam je čelnica istarskog ogranka Hrvatske gospodarske komore. Zaključila je kako je Uljanik važan kao rasadnik znanja i kao mjesto zapošljavanja industrijski obrazovanih radnika koji mogu razvijati nove tehnologije te je konkurentan u području projektiranja i drugih gospodarskih operacija.

Furešti u radničkim stanovima

U Puli se uljanikova kriza osjeća već godinu dana. Od tada se svakog mjeseca zatvara po nekoliko trgovina u centru grada, a brojni ugostitelji se žale na velik pad prometa. Ipak, takvu promjenu valja pripisati i tome što je krajem prošle godine otvoren veliki trgovačko-ugostiteljski centar na periferiji Pule. Do prije nekoliko godina su brojni uljanikovci stanovali u iznajmljenim stanova pored brodogradilišta. Danas brojni takvi stanovi zjape prazni čekajući tko će platiti visoke najamnine u ljetnim mjesecima. U svakoj zgradi, izgrađenoj za radničku klasu u socijalističkoj Jugoslaviji, sada se najmanje jedan stan iznajmljuje - uglavnom turistima.