Umjesto ispijanja kave: Khat kultura u Europi

Svakog četvrtka i petka, na parkiralištu u predgrađu jednog njemačkog grada, skupljaju se muškarci. U rukama drže plastične vrećice. Mjesto je neprimjetno, baš kao i bijeli kombi na kojeg ovi muškarci strpljivo čekaju. Vozač kombija iskače iz vozila, brzo dijeli pet kartonskih kutija i ponovno nestaje - u smjeru Nizozemske ili nekog drugog mjesta gdje će dostaviti ostatak robe. "Kada mušterije naručuju robu od dobavljača, obično kažu tri boce Coca-Cole. Nikada ne smijemo koristiti pravi naziv.", ispričao je Ali, jedan od mušterija. U kartonima nije Cola, nego ilegalna droga khat.

Uspješan šverc preko granice

Khat je izrazito omiljen među Somalijcima, Jemencima, Etiopljanima i Kenijcima. U sjevernoj Africi se često tradicionalno konzumira u društvu s prijateljima, čak i na poslu. U ovim zemljama raste naime ova biljka iz koje se prerađuju listovi i grančice u drogu koja se konzumira žvačući. Ona u konačnici stimulira središnji živčani sustav i uzrokuju promjene mentalnih funkcija i ponašanja. U Njemačkoj je, kao i u Hrvatskoj, khat ilegalna droga. Pripada grupi psihostimulansa amfetaminskog tipa, drogama kojima je "ulično" ime speed. Prošle godine je u Njemačku, preko Nizozemske, prokrijumičareno čak 4,7 tona khata. Carinski službenici smatraju da je brojka daleko veća te da ona iznosti i više od 10 tona.

Khat kao zamjena za kavu

Ali je upravo kupio dva mala paketića khata. Svjestan je da je učinio nešto protuzakonito, ali se ipak ne osjeća kao kriminalac. Za njega je khat dio njegovog identiteta i vlastite kulture, veza sa domovinom koju je napustio prije petnaestak godina zbog studija u Njemačkoj. Khat ga, pojašnjava Ali, podsjeća na djetinstvo kada ga je s ocem često konzumirao. Kao student, Ali ga je često konzumirao jer ga je ova droga održavala budnim i usredotočenim cijelu noć dok se pripremao za ispite. "To je poput kave.", kaže on.

"U Zapadnoj Europi se ova tradicija i kultura često gube. Osim toga, ovisnost je vrlo niska. Samo deset posto potrošača je ovisno i ovu drogu uzimaju u prevelikoj mjeri", objašnjava David Anderson, predavač na Sveučilištu Oxford, na odsjeku politike Afrike. Paul Griffiths, iz Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti, slaže se s Andersonom. "Redovitom konzumacijom khata moguća je ovisnost, ali je ona neusporedivo manja od one koja prijeti od alkohola ili cigareta", kaže on.

Khat kao smetnja integraciji?

Nizozemska vlada ne smatra khat opasnim, ali ga je početkom godine odlučila staviti na popis ilegalnih droga smatrajući da će tako poboljšatiti intergritet samih Somalijaca u nizozemsko društvo i spriječiti "socijalne probleme". Anderson komentira takvu odluku: "Velik broj Somalijaca u Europi ima problema s integracijom u društvo kao i problema pronaći posao. To ne čudi, s obzirom da su traumatizirani ratom i sukobima. U tome zapravo leži njihov problem, a ne u konzumaciji khata." "Mnogi konzumiraju khat svakodnevno, ali samo zato što im je dosadno i imaju viška vremena. Naravno da mogu popiti kavu, ali kavu popiješ već za sat vremena.", zaključuje Ali.