Unatoč krizi gospodarstvo stoji dobro
1. rujna 2013
"Hvala za sve što ste učinili za našu zemlju. Hvala za sve što ste učinili za Europu", rekla je Angela Merkel pred poduzetnicima u lipnju ove godine. Kao i inače, nije sama razgovarala s menadžerima za vrijeme "Dana njemačke industrije". Jer njemačka industrija značajno doprinosi činjenici da Njemačkoj ide dobro unatoč kriznim vremenima. Od toga vlada kao opozicija želi imati koristi u predizbornoj kampanji.
Četvrtina ukupne ekonomske izvedbe u Njemačkoj ide na račun industrije. Jer tvrtke pod "Federacijom njemačke industrije" (BDI) zapošljavaju više od osam milijuna ljudi u Njemačkoj. Predsjednik BDI-a svoju branšu često samouvjereno naziva "mašina za posao".
Njemački proizvodi traženi u cijelom svijetu
Niti jedna druga industrijska zemlja na svijetu nema toliko razvijen srednji sloj i toliko puno uspješnih obiteljskih poduzeća, kao Njemačka. Takva poduzeća zapošljavaju maksimalno 500 radnika. Četiri od pet njemačkih industrijskih poduzeća u obiteljskom su vlasništvu.
Njemački proizvodi i dan danas su traženi u cijelom svijetu, prije svega u zemljama u razvoju: automobili, strojevi i kemijski proizvodi. Tri četvrtine svog njemačkog izvoza dolazi iz prerađivačke industrije, koja je visoko inovativna. Devedeset posto svih izdataka za istraživanje i razvoj u Njemačkoj otpada na industrijska poduzeća. U ostalim industrijskim zemljama u Europi taj broj u prosijeku iznosi oko sedamdeset posto.
"Njemačka je postala to što danas jest zbog toga što je već prije više od 150 godina postavila pravi smijer za razvoj industrije. Industrija je bila i ostala najvažniji temelj njemačkog gospodarstva".
Slabosti europskog kontinenta nalaze se tamo gdje industrija ne igra veliku ulogu. "Nerazvijena industrija znači veliku nezaposlenost i destabilizaciju društva", kaže Grillo. Naime, u Europi je Njemačka najveći industrijski sektor.
Čvršći pad, brži rast
U jeku gospodarske krize gospodarska aktivnost je čak i u Njemačkoj opala za 5 posto u 2009. godini. Samo dvije godine kasnije, opet je dosegla onu razinu prije krize. To nije samorazumljivo, jer je Njemačka dugo glasila kao "bolesnik Europe". 1998. su SPD i Zeleni došli na vlast i uspostavili reformski program "Plan 2010".
Tržište rada i socijalni sistem bili su uzdrmani. 2007. je velika koalicija CDU/CSU i SPD taj program nastavila s odredbom da se u mirovinu može ići sa 67, umjesto 65 godina života.
"Danas stojimo tako dobro upravo zato što smo proveli reforme tržišta rada i reforme u socijalnom sustavu", napominje kancelarka Merkel. Stručnjak za socijalna pitanja Bert Rürup objašnjava: "Naša zemlja je u posljednjih deset godina ponovno otkrila gospodarstvo."
Financijska pomoć u krizi
Međutim, od izbijanja financijske, gospodarske i dužničke krize, političke reforme u Njemačkoj znatno su usporile. Umjesto njih, u godinama krize radilo se tek o naporima da se smanji šteta. Tome je pridonijela i činjenica da je Njemačka u krizu ušla već oštećena. Poticajni su programi podržali gospodarstvo i tvrtkama olakšali borbu za opstanak.
SPD-ov Kandidat za kancelara Peer Steinbrück veliku važnost pridaje tome što su socijaldemokrati ušli u koaliciju s CDU/CSU, koje su preuzele brigu za financijsku potporu. Također, općinski program ulaganja za obnovu infrastrukture i propisa za skraćeno radno vrijeme inicirani su od strane SPD-a, kaže Steinbrück. 18 mjeseci je Savezna agencija za rad financijski pomagala tvrtkama, tako da nisu morale otpustiti svoje radnike. Bez dobro obučenih profesionalaca, ponovni rad ne bi bio moguć. Međutim, oporba do sada od toga nije imala koristi. Povoljnu gospodarsku situaciju stanovništvo većinom pripisuje Angeli Merkel.
Pogled u budućnost
Kako će Njemačka dalje? To ovisi o pojedinačnim perspektivama. U devedesetima se tvrtke pitalo o gorućim problemima, a to su bili troškovi za radnu snagu, porezna opterećenja i birokracija. 2013. je tema birokracije i dalje aktualna. O plaćama i porezima se govori rjeđe, ali problemi su zato nedostatak kvalificiranih radnika te cijena energije i robe. Iz perspektive politike, to su problemi slične težine.
Za građane i birače je i tema pravosuđa od velike važnosti. Porezni obveznici su u krizi morali platiti milijarde za spašavanje banaka. 80 posto dodatnih državnih dugova trebalo je uzeti u obzir prilikom restrukturiranja financijskog sektora. Novac kojeg su građani izgubili nije se mogao koristiti za obrazovanje i infrastrukturu. Onaj tko pogleda oko sebe u gradovima i mjestima, brzo će primijetiti oštećene ulice i dotrajale školske zgrade.
Pravda kao predizborna tema
Čak i na poslu, sve su češći prigovori o nedostatku pravde. Jaz zbog plaća i nadnica sve je veći. Prema jednoj studiji Instituta za istraživanje Savezne agencije za rad (IAB), jedan od četiri radnika u Njemačkoj potplaćen je. To znači da je sve više ljudi koji ne mogu živjeti samo od jednog posla pa imaju više poslova ili primaju državnu potporu. Mnogi građani smatraju da bi ih tvrtke trebale plaćati toliko da svatko može preživjeti od osmosatnog radnog vremena.
"Poduzeća bi trebala razmisliti o tome žele li riskirati društveni mir, a samim time i svoj ugled pouzdanog izvoznika i dobavljača", kaže SPD-ov kandidat za kancelara Steinbrück.
Nove reforme?
Upozorenja su jasna, međutim, predsjednik BDI-a Grillo tvrdi da se više pravde bez gospodarskog uspjeha ne može postići. Zato se moraju koristiti nove strukturne reforme. Ako se ne bude ulagalo u područja obrazovanja, infrastrukture i razvoja, gospodarski rast u Njemačkoj značajno će se smanjiti.
"Njemačka je uzor u Europi. Tako možemo nastaviti samo ako postavimo dobre smjernice!".