Uvedeno ratno stanje u Južnoj Koreji
3. prosinca 2024U izvanrednom televizijskom obraćanju naciji, optužujući opoziciju za simpatiziranje sjevernokorejskog režima i djelovanja protiv interesa građana, Yoon je izjavio kako je uvođenje izvanrednog stanja usmjereno na "eliminaciju pro-sjevernokorejskih snaga" i "zaštitu ustavnog poretka i slobode". Yoon u govoru nije naveo koje su to konkretne mjere koje treba poduzeti, a nije govorio ni o konkretnima prijetnjama sa sjevera.
Mediji i izdavači su stavljeni pod kontrolu zapovjedništva izvanrednog stanja. Poremećaji u javnom životu trebali bi se svesti na najmanju moguću mjeru, međutim, svatko tko prekrši vojni zakon može biti uhićen bez uhidbenog naloga.
Kako je izvijestila službena novinska agencija Yonhap, pristup parlamentu, Nacionalnoj skupštini u Seulu, trenutno je blokiran - oko zgrade su parkirani policijski autobusi. Osim toga, sve političke aktivnosti, uključujući proteste i akcije političkih stranaka, zabranjene su. Pojedinosti o optužbama koje je iznio Yoon zasad nisu poznate.
Ova odluka dodatno je produbila političku krizu i izazvala snažne reakcije, kako unutar zemlje, tako i na međunarodnom planu.
Uskoro tenkovi na ulicama?
Oporba je oštro kritizirala ove mjere. Vođa opozicije Lee Jae Myung nazvao je, prema navodima Yonhapa, proglašeni vojni zakon "neustavnim" i „neutemeljenim". Također je izjavio da će "tenkovi i vojnici s puškama uskoro kontrolirati zemlju".
Kritike su stigle i iz same Yoonove vlade. Predsjednik vladajuće stranke Han Dong Hoon rekao je da je proglašavanje ratnog stanja "pogrešan korak". Poručio je i kako će ga on "zajedno s narodom zaustaviti".
Uvođenje vojnog zakona donijelo je ozbiljna ograničenja političkih aktivnosti u zemlji. Prema izvještaju novinske agencije Yonhap, Nacionalna skupština u Seulu je blokirana, a zabranjene su sve političke aktivnosti, uključujući proteste i djelovanje političkih stranaka. Mediji su stavljeni pod strogu kontrolu vlade. General Park An Su, nadležan za sprovođenje izvanrednog stanja, izjavio je da su svi oblici političkog djelovanja zabranjeni, a informacije strogo regulirane.
Predsjednik Yoon Suk Yeol već je mjesecima pod političkim pritiskom unutar zemlje. Nedavno mu je popularnost dodatno pala zbog korupcijskog skandala u koji je upletena njegova supruga. Osim toga, vladajuća stranka i oporba sukobljavaju se oko državnog proračunu za sljedeću godinu.
Reakcije na tržištima
Proglašenje izvanrednog stanja odmah je uzdrmalo južnokorejsku ekonomiju. Nacionalna valuta won pala je za skoro dva posto, dosegnuvši najniži nivo od listopada 2022. Stručnjaci ističu da nesigurnost i nedostatak informacija dodatno povećavaju pritisak na burzu. Christopher Wong, strateg iz OCBC-a u Singapuru, izjavio je: „Ova nesigurnost mogla bi nastaviti destabilizirati won narednih dana."
Financijski efekti osjetili su se i na svjetskim tržištima kapitala. Dionice južnokorejskih kompanija kotiranih na američkim burzama, poput Coupanga, KT-a i LG Displaya, zabilježile su pad od 2,6 do 5,4 posto. Fondovi koji prate južnokorejsko tržište, poput iShares MSCI South Korea i Franklin FTSE South Korea, izgubili su između tri i četiri posto svoje vrijednosti
Regionalne napetosti
Uz ove unutarnjopolitičke aspekte i vanjskopolitički faktori doprinose povećanju napetosti na Korejskom poluotoku posljednjih mjeseci. Sjeverna Koreja značajno je povećala broj raketnih testova u protekle dvije godine i pooštrila retoriku protiv Sjedinjenih Američkih Država i Južne Koreje. Prema informacijama južnokorejske obavještajne službe i američkog Ministarstva obrane, Sjeverna Koreja poslala je nekoliko tisuća vojnika u Rusiju, gdje se pripremaju za moguće operacije protiv Ukrajine.
Yoon je vojni zakon opravdao potrebom za zaštitom zemlje od „prijetnje sjevernokorejskih komunističkih snaga". Međutim oporba, koja ima većinu u parlamentu, optužila ga je za zloupotrebu ovlasti i pokušaj gušenja demokratskog procesa. U svojoj izjavi Yoon je parlament nazvao „utočištem za kriminalce" i optužio opoziciju da paralizira vladu i prijeti liberalnom demokratskom poretku.