1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Uz čašicu vina na "Vinskoj cesti" u Hercegovini

Sanel Kajan, Mostar11. veljače 2009

Cilj projekta "Vinska cesta Hercegovine" je upoznavanje s autohtonim vrstama vinove loze žilavkom i blatinom. Ali, osim toga "Vinska cesta" povezuje kulturu, tradiciju i povijest s ovim hercegovačkim vinima.

https://p.dw.com/p/Gr34
Kameni vinogradi kod Čitluka domovina su poznatog "Kamenog vina"
Kameni vinogradi kod Čitluka domovina su poznatog "Kamenog vina"Foto: DW
Hercegovački vinograd
Hercegovački vinogradFoto: DW

Sa svojom submediteranskom i mediteranskom klimom, Hercegovina spada u regije u kojoj uspijevaju sredozemno voće i povrće. Mnogi je nazivaju Kalifornijom Bosne i Hercegovine. U Hercegovini uspijevaju vinova loza, smokva, breskva, mandarina, jabuka, šipak ili nar, maslina i druge sorte, pa sve do ljekovitog bilja kao što su kadulja, vrijesak, smilje itd. Upravo zbog ovakve blage klime, Hercegovina je najveći i jedini proizvođač grožđa i vina u Bosni i Hercegovini. Dvije autohtone sorte, žilavka i blatina, odavno su se odomaćile u ovim krajevima i daju i rod i kvalitet kao nigdje drugdje.

… za svadbe i za sahrane

Ni o jednoj drugoj namirnici nije izrečeno toliko pozitivnih i romantičnih izreka kao o vinu. A ukoliko to vino u sebi nosi miris zemlje i žestinu hercegovačkog sunca, onda ga svakako treba upoznati. To i jeste cilj projekta pod nazivom "Vinska cesta Hercegovine".

Putujući hercegovačkom "Vinskom cestom" proći ćete stotine kilometara, upoznati Mostar, Čitluk, Međugorje, Ljubuški, Stolac, Čapljinu, Trebinje… Svaki vinar s velikom radošću priča o tradiciji vinarstva i vinogradarstva na prostorima Hercegovine.

Stanko Vasilj
Stanko Vasilj zna dobitnu kombinaciju: uz hercegovačko vino služi se hercegovački pršutFoto: DW

Stanko Vasilj jedan je od poznatijih vinara u Hercegovini i ima svoje viđenje vina i vinarstva. "Loza i trs dugo žive i normalno - tko uredno radi - oni daju i plodove. Težak, gorke kore, ali slatkog ploda. Ništa bez vina! Ni svadba, ni pogreb, ni svađa, ni ljubav", priča Vasilj.

„Autohtoni ljuti Hercegovci“

Enolog Tihomir Prusina kaže kako je hercegovačko tlo veoma pogodno za uzgoj vinove loze, ali ne bilo koje: "Ovdje se uzgaja žilavka ili bijela sorta i blatina, odnosno crvena sorta grožđa. Nastale su ovdje i poistovjetile se s ovim kršom, kamenom, dračom i ljutim Hercegovcem, naravno", ističe Prusina.

Tihomir Prusina
Tihomir PrusinaFoto: DW

Projekt "Vinska cesta" realizirala je Turistička zajednica HNK. "Vinska cesta" svim posjetiteljima omogućava upoznavanje s Hercegovinom i njenim ljepotama, s vinogradima i autohtonim vrstama blatine i žilavke, obilaske brojnih hercegovačkih vinarija i vinskih podruma, kušanje domaćih vina i rakija, ali i bogatu restoransku ponudu sa autentičnom domaćom kuhinjom.

Sasvim prirodno – i vino i ljepote

Semir Temim, predstavnik Turističke zajednice HNK kaže da je cilj ovog projekta povezivanje kulture, tradicije i povijesti s izuzetnom kvalitetom autohtonih sorti žilavke i blatine.

Tako ćete putujući "Vinskom cestom" vidjeti i doživjeti hercegovačke znamenitosti kao što su Stari Most u Mostaru, Svetište Kraljice mira u Međugorju, nekropolu stećaka u Radimlji kod Stoca, jedinstveni stari grad Počitelj, rimske iskopine u Mogorjelu kod Čapljine, manastir Žitomislić, i još mnogo toga.

Kada se umorite od bogate povijesti i njenih spomenika, na raspolaganju su vam brojne prirodne ljepote: izvor Bune u Blagaju, vodopad Kravice kod Ljubuškog ili Park prirode Hutovo Blato…