Uzgoj kave i klimatske promjene

Bez kave je za mnoge nezamisliv početak dana. Ona pokreće krvotok i olakšava prelazak iz sna u dnevne aktivnosti. Ali, u budućnosti bi kava mogla biti jako skupa.

Razlog je činjenica što je biljka kave vrlo osjetljiva. „Ona ne voli vrućinu, ne voli previše suho ni previše vlažno tlo. Ona treba točno određene uvjete sjene i tlo bogato mineralima", objašnjava Sophie von Loeben iz Instituta za istraživanje klime u Potsdamu (PiK). Takvi uvjeti su dosad postojali uglavnom u zemljama oko ekvatora, u takozvanom pojasu kave. U međuvremenu se i tamo sve jače pokazuju posljedice klimatskih promjena.

Dosadašnja područja uzgoja u opasnosti

U brojnim tropskim zemljama moglo se vidjeti da vrijeme nije više tako stabilno kao do sada, kaže Friedel Hütz-Adams iz Instituta Südwind. Ranije je postojalo vrijeme kiše i vrijeme s manje kiše – osim toga temperature su bile razmjerno konstantne, osobito na visinama na kojima se uzgaja puno kave. „Sad odjednom ima previše jake kiše, mjeseci bez kiše i razdoblja vrućine. To biljke kave ne podnose", kaže Hütz-Adams.

Već proteklih desetljeća je sve češće bilo klimatskih uvjeta nepogodnih za kavu, zbog kojih je prinos kave bio smanjen, kako pokazuje studija australske organizacije CSIRO. Osim toga postoje studije koje predviđaju da će se do 2050. površine koje su trenutno prikladne za uzgoj kave smanjiti za više od polovice. To će pogoditi brojne male uzgajivače kave osobito u Brazilu i Vijetnamu. A te dvije zemlje su trenutno najveći proizvođači kave na svijetu.

Moguće je da će u budućnosti doći do seljenja unutar zemalja koje uzgajaju kavu, kaže Hütz-Adams. Ali, puno prostora za selidbu nema, jer zemlja je u pravilu u nečijem vlasništvu. „Ako sam uzgajivač kave u Tanzaniji na nadmorskoj visini od 1500 metara, ne mogu reći idem malo više na tom brijegu kako bih tu uzgajao kavu. Jer, moguće je da na toj površini više netko već uzgaja čaj ili proizvode za domaće tržište."

Nove površine uslijed klimatskih promjena

Ako svuda biva toplije u budućnosti bi mogle nastati nove površine za uzgoj kave, koje su dosad za to bile prehladne, i to pokazuju studije. Ali, i tu postoji ono „ali". Brojne takve površine su pokrivene šumom. „Ako tu posiječem šumu da bih uzgajao kavu, pojačavam klimatske promjene, jer oslobađam više CO2", upozorava Hütz-Adams.

Osim toga proizvodi uzgojeni na površinama s kojih je nakon 2020. posječena šuma ne smiju biti uvoženi u EU. Tako određuje zakon EU-a. A EU je jedan od najvažnijih uvoznika kave.

„Iako je kava jedna od najvrjednijih korisnih biljaka na svijetu, ona je i jedna od najmanje istraženih", kaže von Leoben. Dosad u svijetu dominiraju dvije sorte kave: arabica i robusta. Ali, u prirodi postoji oko 130 poznatih vrsta kave, od kojih su neke rezistentnije na vrućinu ili određene štetočine i zato bi mogle biti ili izravno uzgajane ili korištene za stvaranje hibridne sorte.

Ali, samo posaditi druge sorte kave nije ni brzo ni jednostavno rješenje. S jedne strane bi najprije trebalo razviti hibridne sorte, što traje. Onda bi moralo biti uzgojeno milijarde sadnica i isporučeno uzgajivačima. A s druge strane, potrebne su tri godine da biljka kave donese prvi plod.

Siromaštvo sprječava prilagodbu klimi

Sađenje novih sadnica je, istina, teoretski lijepo, kaže Hütz-Adams. Ali, uzgajivači kave ne mogu čekati tri godine da dobiju prve plodove, jer bi tri godine ostali bez ikakvih prihoda.

I ako pogođeni promijene način uzgoja, ako primjerice prijeđu na „agroforst"-sustav, kod kojega se biljke kave ne uzgajaju kao monokultura, oni najprije moraju investirati i odreći se prihoda. Prihod od drugih biljaka bi, istina, obećavao veću sigurnost, ako kava ne rodi dobro, ali i tu je potrebno prebroditi nekoliko godina bez prihoda.

Što čine veliki koncerni?

Poznat je problem da više od 12 milijuna malih uzgajivača kave imaju slabe zarade. A kava je vrlo unosan posao za neke druge. Prema procjenama, na svjetskom tržištu se ostvaruje na kavi promet od oko 200 milijardi dolara godišnje. Od toga ljudi koji uzgajaju kavu dobiju manje od 10 posto.

Razlog je, među ostalim, i to što se kava izvozi prije svega kao sirova kava. Velike zarade se ostvaruju preradom kave u industrijskim zemljama. Dok je cijena sirove kave u posljednjih 30 godina porasla za oko 60 posto, cijena proizvoda od kave je porasla za oko 600 posto, pokazuje studija Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu.

Moglo bi se zaključiti da oni koji najviše zarađuju od trgovine kavom, veliki međunarodni koncerni kao Nestle ili Starbucks, imaju dovoljnu motivaciju osigurati temelje svoga poslovanja, dakle pomoći malim uzgajivačima kave.

Svijest o posljedicama klimatskih promjena postoji, kaže Hütz-Adams. Već 15 godina postoje pilot-projekti. Ali, kad bi ih se trebalo masovno provesti, onda oni propadaju zbog siromaštva malih uzgajivača. Mali uzgajivači si ne mogu priuštiti investiciju, za koju bi možda novac morali posuditi, a da ne znaju po kojoj cijeni će u budućnosti biti otkupljivani njihovi proizvodi, kaže Hütz-Adams. Zato bi morale biti izgrađene druge strukture tržišta, sklopljeni dugoročni ugovori, davani poticaji uzgajivačima da svoju proizvodnju prilagode promijenjenim klimatskim uvjetima.

„Danas je pitanje manje, što je potrebno za prilagodbu klimatskim promjenama", kritizira Hütz-Adams, „nego je više pitanje, što čini konkurencija. I ako konkurent uspije dovesti kavu na policu po nižoj cijeni i tako drugima oduzeti dio tržišta, onda je kod mnogih poduzeća važno samo koliki udio na tržištu imaju. Aspekti održivosti su manje važni."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu