Valute istočne Europe u slobodnom padu

"Smanjenje vrijednosti bi moglo dovesti do još većeg bijega kapitala", izjavljuje Urlich Leuchtmann iz Commerzbanke za Financial Times, a to bi pak zatvorilo začarani krug i još više obezvrijedilo nacionalne valute. Jer jednostavnog rješenja nema.

Mnogi građani tih zemalja su uzeli kredite s deviznom klauzulom u eurima, švicarskim francima ili drugim valutama. Ali kako je zbog sve oštrije krize opao i izvoz u smjeru zapada, nacionalne valute padaju u bezdan. Poljska valuta je u posljednjih šest mjeseci izgubila 28% vrijednosti u odnosu na euro, mađarska 19%, češka 12%. Mnoge središnje banke tih zemalja spuštaju svoju kamatnu stopu kako bi pojeftinili proizvode iz tih zemalja.

Nervozni kormilari

Ali Leuchtmann misli kako su se procesi oteli nadzoru. Utoliko se čini kako bi se mogla ponoviti situacija poput one u Mađarskoj u listopadu 2008. I tada je središnja banka u Budimpešti izvela pravi veleslalom: prvo je povećala temeljnu stopu za čitavih 300 temeljnih bodova kako bi zaustavila bijeg kapitala. Ali onda je, iz brige za vlastito gospodarstvo, opet spustila stopu za 200 bodova na 9,5%. I Poljski kormilari nacionalne valute izgledaju nervozni: u listopadu je stopa još bila 6%, a prošlog tjedna je opet smanjena s 5 na 4,25%. Po prvi puta u posljednjih 19 mjeseci su stopu smanjili i u Rumunjskoj. Lev je u pola godine izgubio oko 18% svoje vrijednosti. Stručnjaci u Commerzbanki smatraju da te zemlje više nipošto ne smiju pojeftinjavati svoj novac inače će vrijednost njihove valute još više pasti.

Utoliko su se i u Moskvi odlučili na strožu fiskalnu politiku. Konačno, ovaj tjedan je rublja pala na samu donju granicu od 41 rublja za deviznu košaricu sačinjenu od eura i dolara. Ali ta obrana nacionalne valute Rusiju košta i to mora platiti iz svojih deviznih rezervi. A kako se te rezerve tope već mjesecima, to je pak bio razlog da je agencija za rejting Fitch spustila svoju ocjenu za Rusiju, sa "BBB+" na "BBB". (aš)