Vampire Deutschland

Njemački vampiri se već na prvi pogled razlikuju od onih hollywoodskih: to su pojave kakve se i inače noću može sresti na berlinskim ulicama. Npr. Lena koja je zapravo sitna kriminalka i na prvi pogled djeluje kao ovisnica o drogama. Ona svoju vampirsku družicu pronalazi u jednom od brojnih berlinskih klubova. Ni traga sladunjavoj atmosferi američkih filmova i serija o vampirima koji prije naliče "zetovima koja bi svaka majka poželjela". Njemački vampiri su, potpuno u tradiciji Murnauovog ili Herzogovog Nosferatuua, opasni, prljavi i zli.

Napokon žestoki vampiri

Najnoviji hit u njemačkim kinima zove se "Mi smo noć" i potpuno svjesno se ograđuje od poplave hollywoodskih vampira. I kako to obično biva, ideja o njemačkom vampirskom filmu rodila se još sredinom devedesetih, dakle davno prije vala iz Amerike. No tek je histerija koju je taj val prouzročio omogućila njemačkom redatelju Dennisu Ganselu da uvjeri financijere u tržišnu isplativost svog filma. Mladi redatelj, koji se dosad okretao nežanrovskim filmovima sa socijalnom pozadinom, ponosno kaže kako su njegovi vampiri prava poslastica za sve one koji vole ovaj žanr ali kojima je posljednji hollywoodski val premekan. "U mom filmu je sve nekako brže, brutalnije i začinjeno dobrom dozom erotike", kaže Gansel.

Konzervativni vampiri

"Mi smo noć" se ne samo po tematici nego i po radnji razlikuje od trenutno popularnih filmova o vampirima. Doduše i ovdje se sve vrti oko neuzvraćene ljubavi i čežnje za srodnom (besmrtnom) dušom ali sve je sve skupa začinjeno ubojstvima, ludim noćima u berlinskim klubovima i strasnim odnosom dviju vampirica. Dakle prilično udaljeno od konzervativno-srednjestaleške atmosfere američkih vampirskih sapunica. "Twilight" saga američke autorice Stephenie Meyer doima se u usporedbi s modernim njemačkim vampirima poput dječje proze. Njemačka književna kritičarka Jana Mikota uspjeh ove vampirske bajke djelomično vidi i kao odgovor konzervativnijih slojeva američkog društva na liberalna strujanja. I to mnogo prije nastanka političkog pokreta američkih konzervativaca "Tea Party". Pritom nemalu ulogu igra i činjenica da autorica Stephenie Meyer pripada mormonima, čiji su svjetonazori sve samo ne raskalašeni.

Vampiri za krizu i poslije nje

I dok Robert Pattison, kao glavna zvijezda "Sumraka" u svoj svojoj simpatičnosti pije isključivo životinjsku krv štedeći tako svoje ljudske sugrađane, divlje njemačke vampirice haraju berlinskim noćnim životom i pritom ne štede nikoga oko sebe. I još jedan detalj razlikuje hollywoodske od njemačkih vampirskih filmova. Kako primjećuje teoretičar medija Stefan Keppler-Tasaki američki vampiri su djeca krize. "Vampir je simbol krize jer on utjelovljuje ljudske strahove. Najnoviji filmovi pokazuju vampire kao konzervativne, okrenute obitelji, zahtjevne i jake osobe, jednom riječu osobe na koje se možemo osloniti u krizi", kaže Keppler-Tasaki. Nasuprot tome vampiri iz Ganselovog filma su potpuna suprotnost: hedonisti okrenuti sami sebi i svom užitku. Je li to znak da je kriza prošla i da se ponovo vraćaju vremena egoizma?

Povratak žanra u Njemačku

Ono što trenutno više zaokuplja autore je činjenica da je "Mi smo noć" prvi njemački žanrovski film nakon dugog vremana koji ima dobrih izgleda postati hitom ne samo u Njemačkoj nego i u inozemstvu. Redatelj Dennis Gansel tu ne vidi ništa neobičnog s obzirom na doprinos koji su njemački autori još od nastanka pokretnih slika dali žanrovskom filmu. "Sve te žanrove smo zapravo izumili mi. S 'Metropolisom' smo pokrenuli science fiction. S 'Golemom' smo snimili prvi film film o zombijima, a s 'Nosferatuom' prvi vampirski film. Mi smo sve te tradicije pokrenuli i izvezli u Hollywood. No tada je došao rat i mi smo morali početi ispočetka. Ali mislim da smo u međuvremenu postigli nešto", zaključuje Gansel.

Autor: Jörg Taszman/Nenad Kreizer

Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm