Velika očekivanja od posjeta kancelarke Grčkoj

Još u studenom 2013. godine njemačka je kancelarka, nakon sastanka s grčkim premijerom Antonisom Samarasom u Berlinu, hvalila reforme koje su provedene u Grčkoj, prije svega činjenicu da je Atena ostvarila takozvani „primarni višak“ u državnom proračunu. Naime, prvi put poslije jedanaest godina grčki prihodi bili su veći od rashoda – pod uvjetom da se zanemari teret kamata starih dugova.

Današnji (11.4.) posjet Angele Merkel Ateni je, prema ocjeni grčkog ministra vanjskih poslova i potpredsjednika vlade Evangelosa Venizelosa, jasan dokaz da je njegova zemlja „okrenula novu stranicu“. Povodom povratka Grčke na financijska tržišta kancelarka želi dati signal podrške, objasnio je Venizelos poslije sastanka ministara vanjskih poslova Europske unije u subotu (5.4.) u Ateni.

Jorgos Tzogopoulos iz atenskog Instituta za europsku i vanjsku politiku (ELIAMEP) je manje euforičan: „Možda će tržišta doista podršku Berlina vidjeti kao jamstvo, s obzirom da su mnoge reforme koje je Grčka obećala već provedene. Ali sama politička simbolika nije dovoljna“, upozorava Tzogopoulos u razgovoru za Deutsche Welle i dodaje da je sada vrlo važno da se Grčka i dalje pridržava dogovora kako bi vratila povjerenje na tržištu.

Povratak na financijska tržišta

Već tjednima se u Ateni nagađalo o tome hoće li Grčka uspjeti već u prvoj polovici 2014. godine vratiti se na financijska tržišta. To joj je uspjelo dan prije dolaska kancelarke Merkel u Atenu. Grčke državne obveznice su razgrabljene. Prema navodima ministarstva financija u Ateni investitori su otkupili petogodišnje obveznice vrijedne tri milijarde eura, uz kamatu od 4,75 %. Potražnja je bila znatno veća nego ponuda. Navodno je 550 investitora ponudilo 20 milijarda eura. Gospodarski analitičar i šef portala Capital.gr Thanassis Mavridis bio je optimist i prije toga poteza grčke vlade: „Međunarodni investitori trenutno napuštaju zemlje u razvoju i traže sigurnija mjesta za investicije u Europi. To bi mogla biti šansa i za Grčku“, izjavio je Mavridis.

Taj ekonomski analitičar ipak dodaje da mnoge investitore više zanimaju kratkoročni interesi, nego što vjeruju da se grčka financijska kriza bliži kraju. „Ne smije se zaboraviti da je i 2009. godine postojao interes za grčke državne obveznice, iako je kriza bila pred vratima“, kaže Mavridis za Deutsche Welle. „Po toj logici, eventualni povratak na financijska tržišta ne ukazuje po svaku cijenu i kraj financijske krize.“ Ali rastu nove nade. Ukoliko Grčka „ponovo uzjaši na val“, onda će u gospodarstvo stalno ulaziti svjež novac, vjeruje ekonomski stručnjak iz Atene Mavridis.

Njemačko ohrabrenje za reforme

Njemački političari proteklih mjeseci intenzivno su pratili provođenje reformi u Grčkoj. Pred Božić je državni ministar iz Ministarstva vanjskih poslova Michael Roth kratko posjetio Grčku, dva tjedna prije nego što je u Atenu na razgovore stigao ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier. Nakon posjeta njemačkog predsjednika Joachima Gaucka početkom ožujka, koji je bio naveliko praćen u tamošnjim medijima, u Grčku stiže i kancelarka Angela Merkel – po drugi put u posljednjih osamnaest mjeseci.

Nije slučajnost što se posjeti iz Njemačke nižu, smatra Jorgos Tzogopoulos. „Politički stav Njemačke prema Grčkoj djeluje vrlo prijateljski, nakon što je Berlin donio odluku da se Grčka zadrži u eurozoni“, objašnjava politički analitičar. Po njegovom mišljenju do preokreta je došlo 2012. godine. Njemačka politika sada se zalaže za kontinuitet i želi aktivno pomoći Grcima da provode reforme.

Pojedine mjere pomoći, međutim, dolaze suviše sporo: još u ljeto 2013. godine njemački ministar financija Wolfgang Schäuble je u Ateni potpisao predugovor o osnivanju jednog grčkog investicijskog fonda s kreditnim obujmom od ukupno 500 milijuna eura. Ali od tada se nije ništa dogodilo. Prema informacijama atenskog tjednika To Vima, njemačka kancelarka bi sada ponovo mogla pokrenuti taj projekt – uz sudjelovanje njemačke Kreditne institucije za obnovu KfW, grčke zaklade Onasis i Europske investicijske banke.